четвртак, 25. октобар 2018.

XIV Slobodna zona



Filmski festival Slobodna zona održaće se od 7. do 12. novembra 2018 na više lokacija u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. U regionalnom programu ponudiće jedanaest filmova koja pozivaju na zajedničko promišljanje i preispitivanje ličnih doživljaja prošlosti i aktivno učešće u sadašnjem trenutku. 

Selektori Regionalnog programa su Ivan Bakrač i Jelena Maksimović koji su na spisak stavili ne samo višestruko nagrađivane filmove, poput “Age” i “Srbenke”.

Festivalska publika imaće priliku da pogleda više od 50 filmova, od kojih je 40 nacionalnih premijera, a koji se bave sećanjem i zaboravom, suočavanjem sa prošlošću, građanskom i ličnom neposlušnošću otporu i represiji, kao i porastom ekstremne desnice u Evropi i šire. Na ličnom planu, akteri filmova iz celokupne ovogodišnje selekcije preispituju autoritete koje im država i društvo nameću i pokušavaju da pronađu smisao u svetu koji je sve više okrenut institucionalnom nasilju, korupciji i eroziji demokratskih vrednosti i građanskih i ličnih sloboda.




Dokumentarac “Srbenka” Nebojše Slijepčevića upoznaje nas s tokom pripreme predstave Olivera Frljića u riječkom HNK o slučaju ubistva devojčice Aleksandre Zec u centru Zagreba 1991. godine. Naslovnu ulogu u tom filmuigra 12-godišnja glumica iz Rijeke Nina.


U godini obeležavanja sto godina od Bergmanovog rođenja, festivalska publika imaće priliku i da se osvrne na rad ovog genijalnog reditelja, kroz dokumentarac Bergman – godina života rediteljke Džejn Magnuson. U ovom filmu fokus je na 1957. godini u kojoj je talentovani reditelj postao „veliki Ingmar Bergman“ i snimio svoja remek dela “Sedmi pečat” i “Divlje jagode” i režirao čak četiri velika pozorišna komada. Obuzet stvaranjem i žudnjom za životom, Bergman jedva da ima vremena za decu, ženu i mnogobrojne ljubavnice, a svi likovi iz njegovih filmova u stvari su – on sam.

Selektori programa posebno preporučuju i film “Krivica”, Gustava Melera, koji je širom sveta osvojio brojne nagrade, između ostalog i nagradu publike na festivalima Sandens i Roterdam. Radnja prati Asgera Holma, policajca u potrazi za ženom u opasnosti i njenim otmičarima. Ovaj super popularni triler režiran je kao one-man-show, u kome kamera ne napušta Holmovo radno mesto, a život otete žene zavisi od svake reči koju izgovori.

Festival Slobodna Zona na svoj repertoar donosi još jedan svetski hit, film “Tranzit” najpoznatijeg nemačkog reditelja Kristijana Pecolda, koji nazivaju i novom Kazablankom. Snimljen prema istoimenom romanu Ane Zegers iz 1942. godine, radnju filma reditelj svesno prebacuje u savremeno vreme, gde su ulice Marseja i Francuske (ponovo) poprište istorijskih dramatičnih događaja. Georg, izbeglica iz Nemačke pokušava da se preko Marseja dokopa Amerike. Pokušavajući da dođe do papira on preuzima identitet ubijenog pisca i traga za njegovom ženom, Mari. Čekajući dozvolu da ode, Georg i Mari postaju poput hiljade drugih migranata – ljudi kojih nema.
Međunarodna selekcija, donosi programsku celinu Ženska linija -suočavanje sa prošlošću, borba protiv diskriminacije, militarizacije i nacionalizma. Sva četiri filma u okviru selekcije Ženska linija stilski su i formalno veoma različiti - u rasponu od eksperimentalnih, na granici između dokumentarnog filma i performansa (Bojno polje), do istraživačkih (Ćutanje drugih); od debitantskih, snimljenih preko Skajpa (Adrijanin pakt) do visoko stilizovanih vizuelnih remek-dela (Fortuna).


U okviru selekcije 14 plus, biće prikazano pet filmova, a nagradu za najbolji film dodeliće sedmočlani srednjoškolski žiri Slobodne zone Junior. Filmovi u toj selekciji bave se problemima društva viđenih očima mladih iz različitih perspektiva - u rasponu od posleratne Istočne Nemačke (Tiha Revolucija) preko Montreala 70-ih (Časna reč), pa sve do Norveške (Los Bando) i Ukrajine danas (Kad drveće pada). Junakinje i junaci tih filmova suočeni su sa trenutkom odluke - pod pritiskom porodice, okoline i društva pokušavaju da pronađu svoj put i izbore se za ono u šta veruju i one koje vole.

Karte za festivalske projekcije u prodaji su na blagajnama bioskopa u kojima će se filmovi prikazivati: Dvorani Kulturnog centra Beograda, Domu omladine Beograda (blagajna Eventim i onlajn), Art bioskopu Kolarac, Jugoslovenskoj kinoteci, Kombank dvorani, Domu kulture Studentski grad, Kulturnom centru Novog Sada i Niškom kulturnom centru.

Ulaznice za festivalske projekcije u prodaji su od 18. oktobra. Cena ulaznice za projekcije u 16:00: 250 dinara. Cena ulaznice za projekcije u 18:00 i 20:00: 300 dinara.

Karte za svečano otvaranje 7. novembra i filmom "Leto" Kirila Serbrenikova u prodaji su na blagajni Kombank dvorane, Eventima i onlajn.  

Više možete naći  na zvaničnoj stranici Slobodne zone.



PROGRAM U DOMU OMLADINE BEOGRADA:

Četvrtak, 8. novembar
16:00 Napad panike (igrani), režija Paweł Maślona, Poljska, 100’
Šest priča o običnim ljudima u neobičnim situacijama, koje ih dovode do toga da osete napade panike. Prisustvujemo pravom rolerkosteru događaja: žena sreće dvojicu svojih bivših tokom jedne večeri, bračni par dobija najgora sedišta u avionu, mlada devojka rizikuje da drugarice razotkriju njen porno snimak, mlada se porađa na svopstvenom venčanju, tinejdžer se naduva po prvi put u životu, dok mladi čovek mora da moli majku da sačuva njegovo životno delo. Briljantna satira koja koja oštrim humorom daje uvid u društvo.
O reditelju
Pavel Maslona (1986) diplomirao je politikologiju i režiju na Školi Krzysztofa Kieslowskog za radio i televiziju na Šleskom sveučilištu u Katovicama. Režirao je kratkometražne filmove For Madmen Only (2010) i Eclipse (2011). Nakon svog diplomskog filma Magma (2013) režirao je svoj dugometražni prvenac Napad panike (2017).
18:00 Ne ostavljaj me (igrani), režija Aida Begić, Bosna i Hercegovina, Turska, 97′
Nakon smrti majke, Isa je završio u sirotištu za sirijske izbeglice u gradu Šanlijurfa, u Turskoj. U sirotištu, sklapa prijateljstvo sa Ahmadom i Motazom, ali njihov odnos je složen. Ahmadov otac je nestao u Siriji, ali Ahmad ne gubi nadu da će se sa ocem ponovo sresti jednog dana. Motaz je takođe bez porodice, jer ga majka ostavlja u sirotištu nakon što se preudala. Dečaci se međusobno veoma razlikuju po temperamentu ali i po pogledima u budućnost. Iako se naročito ne vole, oni imaju zajednički cilj: da napuste sirotište i da započnu svoje živote ispočetka. Teškoće sa kojima se susreću im pomažu u pronalaženju ljubavi, prijateljstva i, na kraju, nade.
O rediteljki
Aida Begić je rođena u Sarajevu. Njen prvi dugometražni film, Sneg, imao je premijeru u Kanu 2008. godine, gde je osvojio Gran Prix i potom 30 drugih festivalskih nagrada širom sveta. Njen drugi dugometražni film, Deca Sarajeva, premijerno je prikazan u zvaničnoj selekciji Filmskog festivala u Kanu, 2012. godine i osvojio je Specijalnu nagradu od strane žirija.
20:00 Utoja 22. juli (igrani), režija Erik Poppe, Norveška, 92′
22. Jula 2011. godine više od 500 mladih je napao naoružani ekstremista u letnjem kampu na ostrvu blizu Osla. Ranije tog dana, isti čovek je postavio bombu u Vladinu zgradu u Oslu. Priča prati Kaju (18) i njene prijatelje koji su se tog kobnog dana našli u kampu na ostrvu Utoya. Film počinje kada grupa mladih ubeđuje svoje najbliže da su na ostrvu bezbedni i izuzeti iz haosa koji je nastao u gradu. Iznenada, bezbednu atmosferu menja panika koja nastaje kada se čuje pucnjava.
O reditelju
Erik Pope je norveški filmski reditelj, producent i scenarista. Važi za jednog od najiskusnijih i najznačajnijih skandinavskih autora današnjice, pri čemu se ističe posebnost njegovog rada sa glumcima i na raznovrsnim narativnim filmovima. Ansamblska podela uloga, britki scenariji, impresivan rad sa kamerom i neuobičajeni dar za upotrebu muzike i ritma u montaži, samo su neki od elemenata Popovih filmova. Tokom poslednje decenije, Pope je postao jedan od najčešće nagrađivanih režisera iz Skandinavije.
Petak, 9. novembar
16:00 Pod drvetom (igrani), režija Hafsteinn Gun-nar Sigurðsson, Island, Poljska, Danska, 89′
Kada se Boldvinove i Ingine komšije požale da drvo iz njihovog dvorišta baca preveliku senku, ono što počinje kao tipična komšijska svađa potpuno se neočekivano otima kontroli. Idila u predgrađu se pretvara u niske strasti.
O reditelju
Hafstejn Gunar Sigurdson rođen je u Rejkjaviku 1978. godine. Diplomirao je na odseku za film na prestižnom Kolumbija Univerzitetu u Njujorku. Njegov prvi dugometražni film Either Way prikazan je na festivalima širom sveta, a 2013. godine snimljena je i američka verzija – Princ Avalanš (u glavnim ulogama Pol Rad i Emil Hirš). Godine 2012. časopis Variety proglasio ga je za jednog od deset evropskih reditelja čije filmove treba pogledati.
18:00 Tri identična stranca (dokumentarni), režija Tim Wardle, Velika Britanija, 96′
Tri stranca se ponovo okupljaju neverovatnom slučajnošću nakon što su ih kao trojke razdvojili na rođenju i usvojile tri različite porodice. Ova priča je istog trenutka postala globalna senzacija, ali naizgled bajkovito okupljanje pokreće niz događaja koji otkrivaju nezamislivu tajnu – tajnu koja ostavlja velike posledice na sve nas.
Dobitnik nagrade žirija na filmskom festival Sandens, film Tri identična stranca na veličanstven način prikazuje porodicu čiji život postaje triler sa ozbiljnim zapletima i pravi je dokaz da je stvarnost zaista čudnija od fikcije.
O reditelju
Tim Vardle je dokumentarni reditelj nominovan za nagradu BAFTA i izvršni producent u nagrađivanoj produkcijskoj kući Raw. Režirao je filmove Tri identična stranca, One Killer punch I Lifers. Takođe je radio na razvoju nekoliko vodećih britanskih produkcijskih kompanija, uključujući Century Films, Blast Films, Raw and BBC Documentaries.
20:00 Krivica (igrani), režija Gustav Möller, Danska, 90′
Asger Holm, dispečer za hitne pozive i bivši policajac, javlja se na hitan poziv žene koja je kidnapovana. Kada se veza iznenada prekine, počinje potraga za identitetom žene i njenim otmičarima. U trci sa vremenom Asgeru je telefon jedino pomoćno sredstvo i dok pokušava da pomogne najbolje što može, počinje da shvata da je u pitanju mnogo veći zločin nego što je pretpostavljao.
O reditelju
Gustav Moler (1988) je rođen u Geteborgu, u Švedskoj. Diplomirao je na Nacionalnoj školi filma u Danskoj 2015. godine sa filmom U tami, koji je osvojio nagradu Next Generation u Havesundu. Krivica je njegov prvi dugometražni film.
Subota, 10. novembar
16:00 Tranzit (igrani), režija Christian Petzold, Nemačka, Francus-ka, 102′
Nemačke trupe su nadomak Pariza. Georg beži u Marsej u poslednjem trenutku. Njegov prtljag sadrži legat pisca Vajdla, koji je okončao sopstveni život iz straha od progona. Ovaj legat sadrži manuskript, nekoliko pisama i odobrenu vizu od strane ambasade Meksika. U ovaj lučki grad primljeni su samo oni koji mogu da dokažu da će ga napustiti, što znači da vam je neophodna dozvola ulaska od potencijalne zemlje domaćina. Preuzevši Vajdlov identitet, Georg pokušava da se domogne jednog od malobrojnih ulaza na brod.
O reditelju
Rođen u Hildenu, u Nemačkoj 1960. godine. Živi u Berlinu od 1981. Studirao je nemački jezik i pozorišnu umetnost na Fraje univerzitetu u Berlinu a potom, između 1988 i 1994. godine, filmsku umetnost na Nemačkoj akademiji za film i televiziju u Berlinu. Dok je tamo boravio, radio je kao asistent reditelja Haruna Farockog i Hartmuta Bitomskog. Režirao je svoj prvi igrani film 1995. godine. Film Stanje u kome se nalazim osvojio je Zlatnu nemačku filmsku nagradu. Nakon što su filmovi Duhovi i Jela prikazani u takmičarskom programu Berlinala, osvojio je Srebrnog medveda za najboljeg reditelja sa filmom Barbara 2012. godine.
18:00 Bergman – godina života (dokumentarni), režija Jane Magnusson, 117′, Švedska
Tokom šestogodišnjeg vremenskog raspona, sredinom 20. veka, dešava se nešto neprevaziđeno. Visok i mršav Šveđanin, na pragu četrdesete, ulazi u period filmske produkcije bez presedana. Između 1957. i 1963. godine on režira neke od najznačajnijih klasika u istoriji filma, producira izvestan broj pozorišnih produkcija za scenu i radio, i pored toga režira šest televizijskih filmova. U okvirima savremenih filmskih stvaralaca Ingmar Bergman ostaje umnogome nenadmašan.
O reditelju
Rođena 1968. godine, Džejn Magnuson je rediteljka i švedska novinarka. Bila je urednica televizijske emisije kulturnog sadržaja Kobra na švedskoj nacionalnoj televiziji. Režirala je televizijsku mini seriju Bergmanovi video snimci i dokumentarni film Prisvajanje Bergmana. Njen scenario za igrani film Pitanje kupaćeg kostima debitovao je na Tribeka filmskom festivalu 2010. godine. Nagrađena je za dokumentarac Ebe – Film Zlatnom bubom i Velikom švedskom žurnalističkom nagradom. Magnusonova je takođe napisala novelu Ester Vilijams: mokumentarac. Diplomirala je umetnost na Braun Univerzitetu u SAD.
20:00 Srbenka (dokumentarni), režija Nebojša Slijepčević, Hrvatska, 72′
U zimu 1991. godine u Zagrebu je ubijena dvanaestogodišnja devojčica srpske nacionalnosti. Četvrt veka kasnije reditelj Oliver Frljić režira pozorišnu predstavu o tom slučaju. Probe postaju kolektivna psihoterapija, a dvanaestogodišnjoj glumici Nini se čini kao da se rat nikada nije završio.
O reditelju
Nebojša Slijepčević je rođen u Zagrebu 1973. godine. Diplomirao je filmsku i televizijsku režiju na Akademiji dramske umetnosti u Zagrebu. Autor je 35 epizoda dokumentarne TV-serije Direkt u produkciji Fade Ina. Za epizodu Bez tate osvojio je nagradu za najbolji scenario na Danima hrvatskog filma i Nagradu publike na ZagrebDoxu. Njegov dokumentarni film Za 4 godine nagrađen je na filmskim festivalima u Sarajevu i Veroni, a dokumentarna emisija City Folk prikazana je na desetak evropskih televizija. 2009. godine režirao je segment igranog omnibusa Zagrebačke priče, a 2011. režira svoj prvi animirani film Pas/zec. Godine 2013. režirao je dokumentarnu komediju o ljubavnim odnosima u 21. veku Gangster te voli koja je osvojila brojne nagrade u Hrvatskoj i u svetu.
Nedelja, 11. novembar
16:00 Vreme je za utopije (dokumentarni), režija Kurt Langbein, Austrija, 98′
Održivost je ključna reč našeg vremena. Shvaćena ozbiljno, ona nas poziva na promenu i delanje suprotno idejama potrošačkog društva i ostvarivanja maksimalnog profita. Manje promene su moguće, ali često padaju u vodu kada dođe do njihovog sprovođenja u svakodnevnom životu. Film Vreme je za utopije pokazuje životne, pozitivne primere kako uz pomoć ideja, solidarnosti i osećaja za opšte dobro možemo ostvariti fenomenalne zamisli. Pokazuje nam da je moguće snabdeti čak 1,5 milijardu ljudi regionalnim organskim proizvodima. Štaviše, pokazije da je život u urbanim sredinama moguć uz potrošnju samo delića energije koja se trenutno troši po glavi stanovnika. Moguća je proizvodnja pametnih telefona u fer uslovima za radnike, a fabrika čaja koja je nekada pripadala Unilever lancu može da nastavi da posluje na principu samoupravljanja. Vreme je za utopije nas vodi na uzbudljivo filmsko putovanje ka jednom novom, boljem društvu.
O reditelju
Kurt Langbein, rođen 1953. godine, je reditelj dokumentarnih filmova. Radio je kao novinar u austrijskoj Broadcasting korporaciji, kao urednik vesti u časopisu Profil, a od 1992. godine radi u kompaniji Langbein & Partner Media kao izvršni direktor, a bio je producent i reditelj nekoliko dokumentaraca i TV izveštaja. Pisac je nekoliko dokumentarnih knjiga. Godine 2011. dobio je nagradu Leopold Ungar za svoj TV dokumentarac Osećaj darivanja. U 2013. godini dobio je nagradu Axel-Corti za izvrsne rezultate u oblasti emitovanja programa i televizije.
18:00 Profil (igrani), režija Timur Bekmambetov, SAD, Velika-Britanija, Kipar, Rusija, 105′
Kako bi istražila regrutovanje mladih devojaka iz Evrope od strane ISIS-a, novinarka Ejmi Vitaker otvara novi Fejsbuk profil. Predstavljajući se kao verski preobraćenik pod imenom Melodi Nelson, stupa u kontakt sa ISIS-ovim borcem Bilelom koji se nalazi u Siriji. Sedeći sa kosom sakrivenom ispod hidžaba, satima se dopisuje i četuje sa harizmatičnim Britancem pakistanskih korena koji joj opisuje svoj svakodnevni život džihadiste, kuva sa njom i obasipa je komplimentima. On brzo prelazi na stvar: dok Ejmi tajno snima njihove razgovore za istraživačku TV emisiju, on je nagovara da dođe u Siriju i uda se za njega. Živeći između stvarnosti i isprepletanih laži koje je stvorila u razgovorima sa Bilelom, Ejmi postaje opasno očarana njime.
O reditelju
Timur Bekmambetov je rođen 1961. godine u Gurjevu u SSSR-u (današnji Kazahstan). Sa navršenih 19 godina seli se u Taškent u današnjem Uzbekistanu. 1987. godine je diplomirao na Državnom institutu umetnosti i kulture Ostrovski na odseku za pozorišnu i filmsku scenografiju, a 1994. režirao svoj prvi film Peshavarskij Vals o sovjetsko-avganistanskom ratu. 2004. godine Nochnoj Dozor, njegov prvi iz serije filmova fantazije, je oborio sve rekorde ruskih blagajni. 2008. režirao je svoj prvi holivudski film Wanted sa Anđelinom Džoli, a kasnije i Abraham Lincoln: Vampire Hunter i Ben-Hur. Takođe radi kao producent.
20:00 Ćutanje drugih (dokumentarni), režija Almudena Car-racedo, Robert Bahar, SAD, Španija, 96′
Ćutanje drugih prati epsku borbu žrtava španske četrdesetogodišnje diktature pod generalom Frankom, koji nastavljaju da traže pravdu sve do današnjeg dana. Sniman tokom šest godina, film prati žrtve režima dok organizuju revolucionarnu ,,Argentinsku tužbu“. Oni se bore protiv amnestije zločina prema čovečanstvu koju je nametnula država, u decenijama još uvek podeljenoj zemlji.
O rediteljima
Rođena u Madridu, Almudena Karakedo razvila je svoju profesionalnu karijeru u SAD-u, gde je režirala i producirala svoj prvi dugometražni film, Proizvedeno u Los Anđelesu, koji je osvojio Emi nagradu. Dobitnica je nagrada, stipendija i podrške u radu od strane mnogih poznatih institucija kao što su Guggenheim, Creative Capital, Sundance Time Warner Documentary, United States Artists. Dobitnik je počasnog doktorata Ilinois Veslijan Univerziteta. Pre snimanja Proizvedeno u Los Anđelesu, režirala je kratak dokumentarac Dobrodošli, Doku-Putovanje Impresija, koji je osvojio Silverdoks Sterling nagradu. Almudena se 2012. godine vratila u Španiju i posvetila radu na filmu Tišina drugih.
Rođen u Filadelfiji, Robert Bahar živi i radi na relaciji Madrid-Bruklin. Osvojio je Emi nagradu kao producent/scenarista dokumentarca Proizvedeno u Los Anđelesu i vodio trogodišnju kampanju koja je dovela film do publike širom sveta. Pre snimanja filma Proizvedeno u Los Anđelesu, producirao je i režirao dokumentarac Opustošeno i bio jedan od glavnih producenata nekoliko nezavisnih filmova. Robert je dobitnik podrške u radu od strane organizacija Creative Capital i Sundance Documentary Fellow, i ima master diplomu za umetnosti sa odseka za bioskop i televiziju Univerziteta Južne Kalifornije.
Ponedeljak, 12. novembar
16:00 Adrianin pakt (dokumentarni), režija Lissette Orozco, Čile, 96′
Kao dete imala sam idola: svoju tetku Adrianu. 2007. godine bila je uhapšena i saznala sam da je kao mlada radila za organizaciju DINA , tajnu policiju diktatora Pinočea. Kasnije, nakon dolaska demokratije, ona beži iz zemlje suočena sa optužbama za ubistvo važnog komunističkog vođe. Sada, moja tetka preživljava košmar. U Australiji, čileanski iseljenici zahtevaju njeno izručenje i marširaju protiv nje. Slučaj je uzburkao medije. Nikada nisam razumela kako sam bila deo njene strašne prošlosti a sada sam uvučena u njenu mahnitu sadašnjost. Imam privilegovan pristup saučesnicima diktature i spremna sam da snosim krajnje posledice kako bih saznala istinu i otkrila ko je zapravo moja tetka Adriana.
O reditelju
Rođena u Santijago de Čileu 1987. godine, Lizet Orozko je rediteljka i scenaristkinja, studirala na odseku za dokumentarni film na Universidad de Artes, Ciencias y Comunicación u Santijagu. Adrianin pakt je njen debitantski dugometražni film za koji je dobila podršku već tokom njegove razvojne faze od instituta Tribeca Film. Radila je na raznim filmskim projektima kao asistent režije, istraživač, konsultant i pisac.

15:00 Kapetan (igrani), režija Robert Schwentke, Nemačka, Poljska, Portugal, Francuska, 118′

U poslednjim trzajima Drugog svetskog rata mladi nemački vojnik, boreći se da preživi, pronalazi uniformu nacističkog oficira. Lažno se predstavljajući, on uz uniformu preuzima i njegov identitet i postaje monstruozni zločinac poput istih onih ljudi od kojih pokušava da pobegne.



Robert Šventke je rođen 1968. godine u Nemačkoj. Studirao je književnost i filozofiju u Tibingenu na Eberhard Karl univerzitetu, a kasnije je dobio zvanje mastera u oblasti režije od strane Američkog filmskog instituta. Njegovi najpoznatiji filmovi su : Tattoo, Flightplan, The Time Traveler’s Wife, RED i The Captain.

20:00 Fortuna (igrani), režija Germinal Roaux, Švajcarska, Belgija, 106′
Mlada Etiopljanka Fortuna ne zna ništa o svojim roditeljima otkako je stigla na italijansko ostrvo Lampedusu. Zajedno s drugim izbeglicama dobija smeštaj u švajcarskom katoličkom skloništu na nadmorskoj visini od preko dve hiljade metara. Dok čekaju šta će švajcarske vlasti odlučiti o njihovoj sudbini, Fortuna upoznaje 26-godišnjeg Kabira koji je prebegao iz Afrike i očajnički se zaljubljuje. Njihov odnos razvija se u tajnosti dok jednog dana Kabir ne nestane. Raskošnom paletom slika, od divljeg mora do veličanstvenih alpskih vrhunaca, Germinal Roaux daje prikaz napuštene duše pokušavajući da pronikne u granice ljubavi. Film je osvojio Kristalnog medveda za najbolji film i Grand Prix u programu Generacija 14plus na Berlinaleu 2018. godine, a prikazan je i u Švajcarskoj panorami u Locarnu.
O reditelju
Ovaj samouki fotograf i reditelj radi isključivo u crno-beloj tehnici. Od 1996. radi kao fotonovinar za razne časopise, a svoj prvi dokumentarni film Des tas de choses snimio je 2003. godine. Njegov debitantski dugometražni film Left Foot Right Foot osvojio je mnoga priznanja uključujući i Švajcarsku filmsku nagradu u tri kategorije.

Нема коментара:

Постави коментар