| ||||||||||||||||
|
| ||||||||||||||||
|
Više od 100 dokumentaraca na 19. Beldocsu na nekoliko lokacija u Beogradu Od 20 – 26.maja 2026. godine
Program Međunarodnog festivala dokumentarnog filma Beldocs, koji će se po 19. put održati u Beogradu predstavljen je danas u prostoru Muzeja
devedesetih.
Prisutnima su se u ime Beldocs festivala obratili - Mara Prohaska Marković,direktorka festivala, Marko Grba Singh, umetnički direktor festivala, Igor Stanojević, selektor Beldocsa i Rumena Bužarovska, kustoskinja Beldocs specijala. Najavljen je izuzetno bogat filmski i prateći program.
Filmski program čini nešto više do 100 filmova, među kojima je 17 svetskih, 4 evropske, 41 regionalna, 43 srpske premijere, kao i 24 projekta u razvoju ili različitim fazama produkcije. Celokupan program festivala biće dostupan u narednim danima na internet stranici beldocs.rs gde se direktno mogu kupiti ulaznice.
„Pripremili smo raznovrstan i relevantan program tako da veliki broj ljudi poželi da potraži svoje mesto u bioskopu, pronađe inspiraciju u savremenom dokumentarnom filmu i poveća senzibilnost i imaginaciju za ono što prevazilazi stvarnost koju trenutno živimo. U haotičnom svetu gde se sadržaji produkuju i plasiraju vrtoglavom brzinom, sposobnost autora dokumentarnog filma da posveti vreme temeljnom posmatranju, istraživanju, otkrivanju i promišljanju stvarnosti, postaje dragocenija nego ikada ranije.“ kazala je Mara Prohaska Marković, direktorka Beldocsa.
Beldocs je ove godine uvršten na listu kvalifikacionih festivala za Evropske filmske nagrade! Ovo značajno priznanje dodatno jača poziciju Beldocsa na mapi evropskog dokumentarnog filma, a dokumentarni filmovi prikazani na festivalu ispunjavaju uslove za razmatranje u kategoriji Dokumentarni film Evropskih filmskih nagrada.
PROGRAM MOŽETE POGLEDATI OVDE.
Na konferenciji za medije predstavljeni su domaći i međunarodni takmičarski programi, kao i specijalni festivalski segmenti ovogodišnjeg Beldocsa.
Predstavljajući srpski takmičarski program, umetnički direktor Marko Grba Singh. je izjavio:
„Ponosan sam na naš tim koji radi u nemogućim okolnostima i na hrabreautore iz Srbije i celog sveta.“
Srpski takmičarski program ove godine donosi dvanaest ostvarenja domaćih autora, među kojima su afirmisana imena, ali i nova autorska lica savremene dokumentarne scene. Festival će otvoriti film „Yugo ide u Ameriku“, autora Filipa Grujića i Alekse Borkovića. U konkurenciji su i filmovi: „Bojim se ljepote“ Jelene Medić, „Ispod horizonta“ Milan Milosavljević, „Crna so“ Nikole Lorenzina, „Fabrika ne sme da stane!“ Marka Nikolića, „Ferrari Studentski Grand Prix“ Vasilija Sekulovića, „Ovaj poželjni stroj“ Mine Simendić, „Sjeti se moje pjesme“ Jelene Bosanac i Tanje Brzaković, „Usnule“ Sare Ećimović, „Zalazak“ Miloša Jaćimovića, „Zemlja“ Katarine Radmilović i „Žene Narodnog fronta“ Ivane Todorović.
U Međunarodnom takmičarskom programu publiku očekuje devet filmova iz različitih produkcijskih sredina sveta. U selekciji su: „Borovnica bluz“ (The Blueberry Blues) autora Andrésa Livova iz Kanade, „Fantazija“ (Fantasy) Isabel Pagliai iz Francuske, „Godišnja doba“ (The Seasons) Morin Fazandeiro u koprodukciji Portugala, Francuske, Španije i Austrije, „Imago“ Déni Oumara Pitsaeva iz Francuske, „Kraljevstvo Kartli“ (The Kartli Kingdom) Tamar Kalandadze i ŽIliena Pebrela u koprodukciji Gruzije, Francuske i Katara, „Letopis“ (Chronicle) Martina Kollára u slovačko-češkoj koprodukciji, „Ono što treba činiti“ (The Thing to Be Done) Srđana Kovačevića u koprodukciji Hrvatske, Srbije i Slovenije, „Pesma bez doma“ (A Song Without Home) Ratija Tsiteladzea iz SAD i Gruzije, kao i „Srebro“ (Silver) Natalije Koniarz u koprodukciji Poljske, Norveške i Finske.
„Stvarati festival u Srbiji ovih dana vrlo je stresna disciplina. Nekih dana, reklo bi se, nemoguća. Ipak, eto novog Beldocsa, skoro je tu. Hvala svima koji i dalje veruju u plemenite stvari. Ima nas.“ – izjavio je Igor Stanojević, selektor Beldocsa.
Kustoskinja ovogodišnjeg programa Beldocs Specijal je makedonska književnica Rumena Bužarovska, koja je osmislila selekciju pod nazivom „Nada je disciplina / Hope is a Discipline“.
„Izuzetna mi je čast da budem deo ovogodišnjeg Beldocs festivala. Odabrala sam slogan "Nada je disciplina" koji je baziran na rečima američke aktivistkinje Mariam Kaba, a zapravo me na to inspirisalo delo autorke Rebeke Solnit, koje govori o tome koliko je je neophodno održavati nadu u ovakvoj tami i u eri novog fašizma, koliko je teško ostati pozitivan i pun nade u ovako teškim vremenima. Najlakše je prepustiti se očaju koji nas može uništiti, i zbog toga nam je potrebna disciplina za takvu vrstu radikalne nade.“ - izjavila je Rumena Bužarovska.
Njena selekcija obuhvata pet filmova: „Bolje poludeti u divljini“ (Better Go Mad in the Wild) Mira Rema, „Draga sutrašnjice“ (Dear Tomorrow) Kaspara Astrupa Šredera, „Veliki gazda“ (The Big Chief) Tomaša Volskog, „Poslednji Prometej Donbasa“ (The Last Prometheus of Donbas) Antona Štuke i „Pravi Sever“ (True North) Mišel Stefenson.
Devetnaesti Beldocs obeležiće i poseban fokus na kanadsku kinematografiju, dok festival nastavlja da podržava mlade autore i razvija edukativne programe iz oblasti filma i medijske pismenosti kroz segmente Teen i radionicu MiniDoc.
Inovativne savremene tehnologije i forme pripovedanja koje prevazilaze okvir klasičnih bioskopskih projekcija i ove godine deo su programa Beldocsa. Kroz XR izložbu: imerzivna stvarnost i Play.Docs program, kao i Beldocs XR akademiju i predavanja relevantnih stvaralaca u oblasti imerzivnih medija Beldocs je prepoznat na mapi Evrope kao festival koji posvećeno prati inovacije u oblasti savremenih tehnologija.
Ovogodišnje izdanje festivala podržali su Evropska unija kroz program Kreativna Evropa MEDIA, Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji, Filmski centar Crne Gore, ambasade Portugalije Kanade, Danske i Slovenije, Italijanski institut za kulturu, Gete institut u Beogradu, Austrijski kulturni forum, Francuski institut u Srbiji, Češki centar Beograd, Poljski institut u Beogradu, Misija OEBS-a u Srbiji, Heartefact fondacija, Insajder TV i DOX TV.
Savremeni dokumentarni film sve češće izlazi iz okvira klasičnog pripovedanja i postaje prostor istraživanja sveta koji se ubrzano menja pod uticajem tehnologije, nauke i novih oblika percepcije. U okviru ovogodišnjeg BELDOCS programa izdvajaju se filmovi koji dele interesovanje za pitanja granica znanja, kontrole i razumevanja stvarnosti.
Od digitalne politike i regulacije tehnoloških sistema, preko naučnih pokušaja da se priroda zabeleži i sistematizuje, do eksperimentalnih filmskih formi koje pomeraju granice medija, ova ostvarenja oblikuju raznovrstan, ali tematski povezan pogled na savremeni trenutak. U njihovom središtu nalaze se napetosti između napretka i njegove cene, između potrebe da svet objasnimo i svesti o tome da nam on uvek delimično izmiče.
Tekplomatija (Techplomacy), film Suzane Kovačs (Susanne Kovacs), prati najmlađu tehnološku ambasadorku na svetu, koja sa svega 33 godine preuzima zadatak da u ime Danske pregovara sa najmoćnijim globalnim tehnološkim kompanijama i međunarodnim institucijama. Smešten između Silicijumske doline i diplomatskih centara odlučivanja, film otvara pitanja regulacije digitalnog prostora, zaštite slobode govora i dgovornosti u eri ubrzanog razvoja veštačke inteligencije. U svetu u kojem se granice između kapitala, podataka i političkog uticaja brišu, autorka prati složenu borbu za očuvanje demokratskih vrednosti, ukazujući na krhku ravnotežu između tehnološkog napretka i društvene odgovornosti.
Kako daunloudovati šumu (How to Download a Forest) je kratkometražni film Anet Jakob (Annette Jacob) koji kroz poetsko-esejistički pristup promišlja odnos između prirode i sistema njenog beleženja. Kroz fragmente rada botaničara, istraživača i arhivista, film prati procese prikupljanja, klasifikacije i digitalizacije biljnog sveta, otvarajući pitanje šta je to što se gubi kada se živo iskustvo prirode prevodi u podatke i arhive. Krećući se između herbarijuma i terenskih istraživanja, ovo ostvarenje ukazuje na beskonačnost znanja o prirodi, ali i na ograničenja ljudske potrebe da je u potpunosti obuhvati i sistematizuje.
1+1+1, film Ondreja Vavrečke (Ondrej Vavrecka), je razigrani esej o ideji progresa u savremenom svetu. Ovaj film kombinuje elemente igranog, dokumentarnog i muzičkog izraza, prateći troje likova na putovanju. Kroz susrete, dijaloge i autorefleksivne momente, autor preispituje granice tehnološkog, društvenog i ličnog napretka u vremenu obeleženom krizama i kontradikcijama. Polazeći od slobodne, asocijativne strukture, film podstiče razmišljanje o samom značenju ideje napretka u savremenom trenutku.
Revolucija protiv smrti (The Revolution Against Death), kratkometražni film Džošue
Openhajmera (Joshua Oppenheimer), bavi se idejom besmrtnosti posmatranu kroz prizmu tehnologije, vere i iluzije. U naizgled idiličnom okruženju Kalifornije, film prati zajednicu ljudi koja veruje da će zamrzavanjem tela nakon smrti obezbediti povratak u život u budućnosti. Kroz ovaj minimalistički i veoma sugestivan pristup, autor istražuje granicu između nade i samoobmane, postavljajući pitanje šta se događa kada vera u tehnološki napredak preraste u kolektivni mit
Beldocs se i ove godine bavi inovativnim savremenim tehnologijama i formama pripovedanja koje prevazilaze okvir klasičnih bioskopskih projekcija, kroz XR izložbu:
imerzivna stvarnost i Play.Docs program, kao i XR Akademiju i masterclass radionice relevantnih stvaralaca u oblasti imerzivnih medija.
Zvučne kocke (Sound Blok), autorke Julije Makivić, je interaktivni muzička igra -instrument gde publika kreira zvuk prostim slaganjem blokova – što više blokova, to bogatiji zvuk i nove note. Publika eksperimentiše sa različitim visinama i rasporedom blokova i otkriva beskrajne muzičke mogućnosti. Svaka kombinacija donosi novi zvuk, novu melodiju i novo iskustvo – nema pogrešnog načina igranja. Igra Zvučne kocke je namenjena svima, bez obzira na muzičko predznanje, i poziva nas da kroz igru i istraživanje postanemo tvorci sopstvene muzike.
Ova audiovizuelna instalacija deo je Play.Docs Showcase izložbe inovativnih igara koja će obuhvatiti i Ljubav vs. svinja (Love vs. Pig) Abnera Prajsa (Abner Preis) i društvenu igru Istinite laži (True Lies) studija Hectic Games koja je nastala u saradnji sa Gete institutom Beograd.
Beldocs XR Akademija je intenzivan trodnevni program namenjen umetnicima, rediteljima i kreativnim autorima koji istražuju savremene forme imerzivnog pripovedanja, sa fokusom na VR i 360° video. Program uključuje radionice, predavanja i mentorski rad, uz prostor za razmenu znanja, kreativni razvoj i umrežavanje.
Učesnicima omogućava unapređenje projekata kroz teorijski i praktični rad, uz podršku mentora i eksperata, kao i povezivanje sa potencijalnim partnerima za dalji razvoj i produkciju.
XR izložba: imerzivna stvarnost na ovogodišnjem BELDOCSU okuplja tri ostvarenja:
Dugo opraštanje (Long Goodbye) je interaktivna akvarel animacija o ženi suočenoj sa demencijom, u kojoj se njen odnos prema prostoru menja kako sećanja blede, a dom postaje odraz njenog unutrašnjeg sveta. Gore (Up) je imerzivno audio-vizuelno iskustvo za projekciju u kupoli koje kroz simbolično kretanje uz spiralno stepenište istražuje oslobađanje, ali i prazninu koja nastaje po dostizanju vrhunca.
Fatamorgana (Mirage) je animirani VR projekat koji iz emotivne i edukativne perspektive sagledava odnos roditelja i deteta u kontekstu mentalnog zdravlja, vodeći korisnika kroz subjektivno iskustvo života sa depresijom.
Publika će imati priliku da zakaže svoj termin za imerizvni doživljaj u Palati nauke putem sajta beldocs.rs, gde će uskoro biti dostupne i karte za sve projekcije na ovogodišnjem Beldocs-u.
„Mi smo negde krenuli i nigde nismo stigli.“
Predstava
„Crno zlato“, po tekstu Dejana Dukovskog i u režiji Olivera Frljića, na sceni posle dva
odlaganja, bavi se temom koja je istovremeno globalna i duboko lokalna –
eksploatacijom resursa, moći kapitala i ljudskom cenom ekonomskog napretka. Bez
potrebe za jasnim geografskim imenovanjem, predstava govori o svetu koji lako
prepoznajemo: svetu u kome se priroda troši, a moral odlaže za neku neodređenu budućnost.
Vreme
curi… Dramaturški, „Crno zlato“ se oslanja na fragmentarnu strukturu, u kojoj
se lične priče ukrštaju sa širim društvenim kontekstom. Umesto klasičnog
zapleta, publika prati niz situacija i odnosa koji postepeno razotkrivaju
mehanizme moći – od političkih odluka, preko korporativnih interesa, do malih,
privatnih kompromisa koje likovi prave da bi opstali. Taj postupak stvara
osećaj nelagode, ali i prepoznatljivosti: gotovo svaki lik stoji na nekoj
liniji moralnog popuštanja.
Fokus predstave je na porodici izloženoj višestrukim
tranzicijama: društvenim, političkim, etičkim, ali i rodnim. Obećani prelaz iz
jednog u drugi politički sistem nije se nikada dovršio. Dominantne vrednosti
našle su se u vakuumu između onoga što je nestalo i onog što nije nastalo.
Umesto tog obećanog sutra, u ovoj drami pojavljuje se neznanka Angela - uspešna
poslovna žena, naše gore list - koja sada živi u Španiji. Ispostavlja se da su
najbolnije istine nesagledljive za onog ko ne želi da ih vidi.
Režija izbegava didaktičnost. Umesto jasnih odgovora,
predstava postavlja pitanja i ostavlja prostora za sumnju. Scenski ritam je
promišljen, sa oscilacijama između kolektivnih scena i intimnih ispovesti, čime
se gradi napetost između „velike slike“ i pojedinca koji u toj slici postaje
sporedan. Upravo u tim tišim momentima predstava je najjača.
Bauk Frljića kruži Evropom- od Varšave do Berlina njegove
predstave o usponu desnice, odnosu prema migrantima ili pedofiliji u crkvi,
otkazuju se ili sudski progone, besni građani demonstriraju. Frljić je režiser
koji voli da nacionalnim publikama gura prst u oko. Pa tako se u Beogradu u predstavi
„Zoran Đinđić“ povraća po srpskoj zastavi, u Sarajevu ukazuje na bošnjačku
odgovornost za poslednje ratove, u Hrvatskoj apeluje na savest sa „Aleksandrom
Zec“ (koja govori o ubijenoj srpskoj devojčici), u Sloveniji, javnost tzv.
srednje struje nije dobro primila Frljićevu predstavu „Izbrisani“, o ljudima
koji su dugo živeli u toj bivšoj jugoslovenskoj republici, ali nisu slovenačkog
porekla i koji su na početku ratova 1991. godine pedantno bili prebrisani iz
slovenačkog državljanstva. No, to je čovek koji ume da se odredi prema
porodičnoj problematici-bilo da se radi
o „Ocu na službenom putu“ (Atelje 212), „Hamletu“ (ZKM) ili „Mrzim
istinu“ (na Bitefu).
Glumački ansambl ove predstave (Milutin Milošević, Nataša
Marković, Anja Ćurčić, Jana Milosavljević, Milan Zarić, Amar Ćorović, Bojana
Stojković, Ljubomir Bulajić i Ana Janković) funkcioniše kao celina, bez
izraženih solističkih egzibicija. Likovi su građeni suzdržano, često potisnuto,
što dodatno pojačava utisak sveta u kome se emocije ne ispoljavaju slobodno već
se kontrolišu, racionalizuju ili potiskuju. Takav glumački pristup odgovara
tematskom okviru predstave – industrija i kapital ne trpe višak osećanja.
Scenografija je svedena i simbolična, sa naglašenim
industrijskim elementima, usamljenom psećom kućicom, koji prostor čine hladnim
i funkcionalnim. Taj ambijent ne služi samo kao pozadina, već aktivno učestvuje
u značenju predstave – prostor deluje kao još jedan mehanizam pritiska nad
likovima. Svetlo i zvuk dodatno naglašavaju atmosferu, često stvarajući osećaj
neprekidnog rada, buke i nemogućnosti predaha.
„Crno zlato“ ne nudi lako čitljivu političku poruku, niti se
zadovoljava prostom podelom na krivce i žrtve. Umesto toga, predstava upakovana
u trash&camp insistira na sivim zonama odgovornosti, na ćutanju koje
podržava sistem i na pitanjima koja ostaju bez jasnog odgovora. Na iživljavanju
nad manjinski grupama (nacionalnim, ideološkim, verskim, rodnim), i nemoćnim i
ubogim. Ona nam razvejava iluzije da postoji velikodušni darodavalac (preminuli
dalji rođak, Božić Bata, zlatna ribica…). Upravo zbog toga, ona deluje snažnije
od otvoreno angažovanih komada – jer odgovornost prebacuje na gledaoca. Pa
gledajte šta ćete i kud ćete!
U repertoaru BDP‑a, „Crno zlato“ zauzima važno mesto kao
predstava koja se ne boji savremenih tema, ali ih tretira bez populizma i
pojednostavljivanja. To je komad koji ne traži saglasnost publike, već njenu
pažnju i razmišljanje – i u tome leži njegova glavna vrednost.
Festival Ring Ring obeležava 30 godina postojanja jubilarnim izdanjem koje će biti održano u Beogradu, od 20. do 24. maja 2026, kroz pet koncertnih večeri na tri lokacije.
Period uoči 30. izdanja festivala Ring Ring protiče u evociranju nagomilanih uspomena, ali i pripremi za još jedan, osvežavajući program koji, kao i u prethodne tri decenije, pomera granice slušalačkog iskustva.
Muzika koju Ring Ring od 1996. godine promoviše punog srca ne poznaje ograničenja. Iz svakog kutka planete, bez obzira na pol, nacionalnu pripadnost i kulturno nasleđe, može doći inovativan umetnik ili grupa, a ove godine, publika će imati priliku da na devet koncerata čuje umetnike iz 15 zemalja! Neki od njih su već decenijama u vrhu ove divne, neobične i raznolike muzičke scene, poput Freda Frita (Frith) ili Pjera Bastijena (Pierre Bastien), dok su neki drugi, mlađi, tek napunili trideset godina života.
Tokom pet dana, očekuje nas čak osam premijera u Srbiji, na tri lokacije u Beogradu: pored dugogodišnjeg festivalskog doma – Jevrejskog kulturnog centra, koncertne večeri će biti organizovane i u Češkom centru i klubu Karmakoma. Na svim lokacijama publiku očekuju vrhunske improvizacije, zvučni eksperimenti, neobični instrumenti i atipične tehnike sviranja.
Za dobre, dugogodišnje poznavaoce programa festivala Ring Ring, spoj eksperimentalne i etno muzike nije iznenađenje. Ovoga puta, takvu kombinaciju ćemo slušati najpre na nastupu međunarodnog trija na čijem čelu je pevačica Vesna Pisarović. U srži njihovog umetničkog izraza, koji uz Vesnu donose čuveni muzičari Toni Bak (Tony Buck) i Noel Akšote (Noël Akchoté), leže improvizacija i sevdalinke (tzv. poravne pesme). Zatim, muzika poljsko-francuskog kvarteta Lumpeks, sa svojim avangardnim i uzbudljivim pristupom poljskoj tradiciji, sigurno će nas podstaći na igranje, dok ćemo na samoj završnici festivala zaći još dublje u vode muzike sveta, uz trio slavnog malijskog gitariste Sambe Turea (Samba Touré).
Svake godine, Ring Ring daje prostor i srpskim umetnicima. Novi duo Jasne Jovićević i Predraga Okiljevića ostvaruje „razgovore“ i „rasprave“ na saksofonima, a svoj novi trio-projekat predstaviće mladi trubač Nikola Vuković, koji karijeru gradi među najvažnijim improvizatorima u Beču. Pored njih, na festival stiže i novosadski duo Ilije Belorukova i Nenada Marković, koji je sredinom prošle godine objavio debi album – njihov nastup ujedno će biti svetska premijera.
No, to nije sve! Posebno će biti interesantan celovečernji koncert nemačke grupe Neue Vocalsolisten, na kojem će biti izveden program „Balkan Affairs“, premijerno van Nemačke, sa novim delima mladih kompozitora regiona bivše Jugoslavije.
Ulaznice su dostupne putem sajta Tickets.rs i na prodajnim mestima.
Organizator festivala je Udruženje Ring Ring, a podršku su pružili: Ministarstvo za nauku, istraživanje i umetnost Baden-Virtemberga, Gete institut u Beogradu, Austrijski kulturni forum Beograd, Poljski institut u Beogradu i Francuski institut u Srbiji.
PROGRAM 30. FESTIVALA RING RING
20.05 | Jevrejski kulturni centar | 20:00
Cičići (Austrija / Srbija / Slovenija)
Fred Frith (Velika Britanija)
21.05 | Češki centar Beograd | 20:00
Jasna Jovićević i Predrag Okiljević (Srbija)
Vesna Pisarović: Poravna Trio (Hrvatska / Nemačka / Australija / Francuska)
22.05 | Jevrejski kulturni centar | 20:00
Ilija Belorukov i Nenad Marković (Srbija / Rusija)
CNT: Pierre Bastien & Louis Laurain (Francuska)
23.05 | Jevrejski kulturni centar | 20:00
Neue Vocalsolisten (Nemačka)
24.05 | Karmakoma | 20:00
Lumpeks (Poljska / Francuska)
Samba Touré (Mali)
____________________________________________
Ulaznice | https://sn.rs/hljuj
Pierre Bastien & Louis Laurain | YouTube | https://sn.rs/gq817
Samba Touré | YouTube | https://sn.rs/3s4jf
Lumpeks | YouTube | https://sn.rs/rde4t
Vesna Pisarović | YouTube | https://sn.rs/18mws
Udruženje Ring Ring | https://ringring.rs/