|
|
|
|
|
|
Afro festival, najveća i najdugovečnija manifestacija posvećena afričkim kulturama u Srbiji, biće održan 20. i 21. juna u Muzeju afričke umetnosti u Beogradu (Andre Nikolića 14, Senjak). Tokom dva festivalska dana publiku očekuju koncerti, plesni nastupi, radionice, predavanja, izložbe, vođenja kroz muzejske postavke, porodični programi i susreti sa umetnicima, izlagačima i predstavnicima brojnih zemalja Afrike i afričke dijaspore.
Muzički vrhunac ovogodišnjeg festivala biće koncert grupe Les Amazones d’Afrique, koji će biti održan u nedelju, 21. juna u 14 časova. Ovaj pan-afrički ženski kolektiv okuplja umetnice iz Malija, Benina, Burkine Faso, Obale Slonovače i Konga, koje kroz spoj tradicionalnih zapadnoafričkih ritmova, hip-hopa, trepa i elektronske muzike šalju snažne poruke o slobodi, solidarnosti i osnaživanju žena.
Više od dve decenije Afro festival predstavlja jedinstven prostor susreta kultura, ideja i savremenog afričkog stvaralaštva. Ovogodišnji program posebno naglašava teme održivosti, kreativnosti i kulturne razmene, povezujući umetnost, nasleđe i aktuelne društvene tokove.
Tokom oba dana posetioci će moći da obiđu „Afrički bazar“, prodajnu izložbu umetničkih i zanatskih predmeta iz različitih delova Afrike, kao i da uživaju u bogatoj gastronomskoj ponudi inspirisanoj ukusima Afrike, Bliskog istoka i zemalja afričke dijaspore.
Posebno mesto u programu zauzimaju radionice za decu i odrasle – od vezivanja afričkih turbana, izrade kolaža od recikliranih materijala i upoznavanja sa simbolikom tradicionalnih ganskih Kente tkanina, do igranja tradicionalne društvene igre mankala, radionice arapske kaligrafije i zajedničkog oslikavanja murala inspirisanog afričkom faunom.
U muzejskoj bašti biće predstavljeni najbolji radovi sa 10. Likovnog konkursa „Impresije o Africi“, uz dodelu nagrada najuspešnijim autorima. Program „Muzika nade“ organizacije Music Art Project donosi interaktivni muzički susret u kojem publika postaje aktivni učesnik kroz pesmu, pokret i ritam.
Segment „Živo nasleđe Afrike“ donosi upoznavanje sa angolskom kapuerom, kizombom i plesom kugidža iz Esvatinija kroz demonstracije, nastupe i aktivno učešće publike.
Poseban deo festivala i ove godine predstavlja „Durbar – Festival festivala“, dan posvećen muzici, plesu i prijateljstvu, koji okuplja afričke ambasade i diplomatsku zajednicu u Beogradu. Ovogodišnji Durbar biće održan u nedelju uz učešće ambasada Alžira, Angole, Brazila, Gane, Egipta, DR Konga, Libije, Maroka i Tunisa, kao i konzulata Gabona i Jamajke.
U okviru festivala biće upriličena i ceremonija uručenja novog predmeta muzejskoj zbirci tekstila – Udruženje srpsko-marokanskog prijateljstva doniraće izuzetan marokanski kaftan iz radionice porodice Belhejat u Fesu. Nakon ceremonije sledi revija i prezentacija tradicionalnih kaftana i takšita, uz uvid u bogatu zanatsku baštinu Maroka.
Radionica “Re:Make Shirt Lab – Africa × Serbia Redesign Workshop”, realizovana u saradnji sa Beogradskom nedeljom mode, bavi se održivom modom i transformacijom tekstila kroz redizajn i ponovnu upotrebu odeće. Učesnici će imati priliku da sopstvene odevne predmete pretvore u nove, jedinstvene kreacije.
Tokom oba dana festivala organizovana su brojna vođenja kroz stalnu postavku i tematsku izložbu „Reci: Art – Otpad kao resurs“ na srpskom, engleskom i ruskom jeziku. Tura „Reci: SkulptUra“ vodi posetioce kroz priču o reciklaži, umetnosti i novim skulpturama u muzejskoj bašti, dok je taktilno vođenje „Vidi, dodirni, oseti…“ namenjeno osobama sa oštećenjem vida i svima koji žele da umetnost dožive kroz dodir.
Na programu su i performativno predavanje umetnice Jelene Mitrović „Bocvana – 9 godina u potrazi za snom o (J)utopiji“, kao i predavanje dr Marte Vidi-Behijese „Između platna i revolucije – Džamila Bent Mohamed, feminizam i alžirska nezavisnost“, posvećeno jednoj od ključnih figura alžirskog modernizma.
Uz bogat program, Afro festival će i ove godine okupiti brojne prijatelje i partnere – ambasade Alžira, Angole, Demokratske Republike Kongo, Egipta, Gane, Libije, Maroka i Tunisa, kao i Brazila, zemlje sa bogatim afričkim nasleđem, te počasne konzulate Jamajke i Gabona. Poseban trenutak ovogodišnjeg festivala biće centralno obraćanje Nj.E. Džozefa Kalale Mulambe, ambasadora DR Kongo i doajena Grupe afričkih ambasadora u Srbiji, koje će biti održano u nedelju u 12 časova u prisustvu članova diplomatskog kora i brojnih zvanica.
Festivalu će se pridružiti i Arapski kulturni centar, Društvo prijatelja Alžira, Udruženje srpsko-marokanskog prijateljstva, Poljski institut, učesnici programa „Svet u Srbiji“, udruženja studenata iz Angole i Esvatinija, Beogradska nedelja mode, Sekopak, grupa Capoeira Angola, kao i brojni izlagači rukotvorina, suvenira i dizajnerskih predmeta inspirisanih afričkim kulturama.
Prijatelj festivala, turistička agencija Disko Travel, i ove godine priprema specijalne nagrade za posetioce, među kojima se izdvaja glavna nagrada – putovanje u Maroko, koje će biti dodeljeno na završnom izvlačenju u nedelju u 16 časova.
Više informacija o programu Afro festivala dostupno je na sajtu Muzeja afričke umetnosti (www.mau.rs), dok su ulaznice u prodaji na ulazu u Muzej afričke umetnosti, kao i na svim Ticket Vision prodajnim mestima i putem sajta www.tickets.rs. Ulaz je besplatan za decu do 6 godina.
Foto: Marija Piroški, Karen Paulina Biswell
Jedan od najvećih muzičkih superstarova današnjice, Lenny Kravitz, održaće koncert 17. juna na Ušću, gde publiku očekuje veliki open-air spektakl o kojem se već nedeljama govori širom regiona. Organizatori najavljuju događaj na nivou najvećih svetskih produkcija, dok interesovanje iz dana u dan raste i poprima razmere globalnog muzičkog fenomena.
Kravitz, koji već decenijama nosi status globalne rock ikone, dolazi u srpsku prestonicu sa reputacijom umetnika čiji su muzika, stil i harizma odavno prevazišli granice klasične muzičke scene. Njegova karijera, duga više od tri decenije, obeležena je jedinstvenim spojem rocka, funka, soula i bluesa, koji je osvojio milione fanova širom sveta.
Publika u Beogradu imaće priliku da uživo čuje neke od njegovih najvećih hitova, među kojima su “Fly Away”, “Are You Gonna Go My Way”, “Again” i “American Woman” — pesme koje su obeležile čitave generacije i učvrstile Kravitza kao jednog od najuticajnijih muzičara savremenog doba.
Dobitnik četiri uzastopne GRAMMY nagrade, saradnik brojnih velikih imena svetske scene i multiinstrumentalista, Kravitz je poznat po energičnim i produkcijski impresivnim nastupima. Njegovi koncerti i danas važe za jedne od najuzbudljivijih live performansa na planeti, zbog čega se i beogradski nastup već sada svrstava među najvažnije muzičke događaje godine.
Zbog dolaska ovog umetnika, u Beograd će tokom juna stići fanovi iz celog sveta – iz regiona, Evrope, ali i sa drugih kontinenata, gde mnogi planiraju putovanje upravo kako bi prisustvovali koncertu na Ušću.
Turistički sektor već beleži povećano interesovanje, pa su hoteli, privatni smeštaji i avionske linije suočeni sa pojačanom potražnjom. Istovremeno, društvene mreže preplavljene su objavama fanova koji odbrojavaju dane do događaja koji se sve češće opisuje kao jedan od najiščekivanijih koncerata sezone.
Sve ukazuje na to da će 17. jun pretvoriti Beograd u središte svetske rock scene i nezaobilaznu destinaciju za ljubitelje muzike ovog leta.
Kravitz, koji je tokom karijere prodao više od 50 miliona albuma širom sveta, nedavno je završio zapaženu turneju Blue Electric Light 2025. Njegov najnoviji, 12. studijski album Blue Electric Light naišao je na odlične kritike, dok je magazin Billboard njegov aktuelni stvaralački zamah opisao kao “Lennaissance” — svojevrsni umetnički preporod.
Uoči početka VIII Festivala francuskog filma, u Beogradu
održana je konferencija za medije, nakon koje će uslediti i svečano otvaranje
izložbe posvećene nadrealizmu, čime je simbolično biti označen početak
ovogodišnjeg programa.
Konferencija za medije održana je u prostorijama Ambasade
Francuske u Srbiji. Na konferenciji su govorili ambasadorka Francuske u Srbiji
Florans Ferari, direktor Francuskog instituta u Srbiji Amos Rajhman, glumac i
ambasador festivala Andrija Kuzmanović, kao i direktor festivala Igor
Stanković.
Predstavljan je programa i glavnih tema ovogodišnjeg izdanja
festivala, koji iz godine u godinu privlači sve veći broj publike.
Šarm francuske kinematografije i ovog leta vraća se pred
domaću publiku kroz osmo izdanje Festival francuskog filma, koje će biti
održano od 23. do 28. juna i od 2. do 5. jula u Beogradu, Novom Sadu,
Zrenjaninu, Nišu, Gornjem Milanovcu i Užicu. Publiku očekuju besplatne
projekcije na otvorenom, najnovija ostvarenja francuske produkcije, kao i
nekoliko filmova prikazanih na Kanskom festivalu.
Ovogodišnje izdanje festivala otvoriće film “Električni
poljubac” reditelja Pjera Salvadorija, ostvarenje koje je ove godine otvorilo i
79. Kanski festival. Ova duhovita i vizuelno raskošna komedija smeštena je u
Pariz dvadesetih godina prošlog veka i donosi priču o umetnosti, obmani,
ljubavi i ljudskoj potrebi da veruje u nemoguće.
Eksluziva je film
„Komedi Fransez“, koji još nije započeo bioskopsku distribuciju u Francuskoj,
budući da je trenutno u fazi renoviranja istoimenog pozorišta. Reč je o
jedinstvenoj instituciji - jedinom nacionalnom teatru u Francuskoj sa stalno
zaposlenim glumcima. Tokom perioda zatvaranja, ansambl je učestvovao u
realizaciji filma koji kroz komičan pristup govori o samom pozorištu, njegovom
kontinuitetu, odnosima među umetnicima i temama ljubavi, prijateljstva i poštovanja.
Na festivalu će biti prikazan i film „Zraci i senke“
Gzavijea Đanolija, poetski kostimirani spektakl koji, iako traje 199 minuta,
donosi priču koja će, kako je istakao Stanković, zadržati pažnju publike do
samog kraja. Film prikazuje Francusku XIX veka i promišljanje njene istorije i
nasleđa.
U okviru programa najavljeni su i film „Igo“, veliki hit u
Francuskoj, zatim „Američki san“, koji prati istinitu priču o dvojici
francuskih agenata koji pokušavaju da izgrade karijeru prodajom francuskih
košarkaša NBA ligi, kao i „Mi Amor“ reditelja Gijoma Niklua, poznatog
beogradskoj publici po ranijim festivalskim prikazivanjima.
Večeras, kulturni program se nastavlja otvaranjem izložbe
„Nadrealizam na papiru: Oko u divljem stanju“, koje će biti održano u 19 časova
u Francuskom institutu u Srbiji (Zmaj Jovina 11). Na otvaranju će se obratiti
direktor Instituta Amos Rajhman i stručni saradnik na izložbi Nebojša
Vukadinović.
Ova izložba, koja se prvi put predstavlja publici u Srbiji,
donosi reprezentativan izbor radova na papiru koji osvetljavaju razvoj
nadrealističkog pokreta tokom XX veka. Postavka će biti otvorena za posetioce
do 10. jula.
Poseban značaj izložbe ogleda se u saradnji sa Muzejom
savremene umetnosti u Beogradu, koji je za ovu priliku ustupio šest dela
Stevana Živadinovića Vanea Bora, jednog od ključnih predstavnika srpskog
nadrealizma i važnog posrednika kulturnih veza između Srbije i Francuske.
Postavka je organizovana i povodom jubileja – 130 godina od
rođenja i 60 godina od smrti Andre Bretona (1896–1966), pesnika, teoretičara i
osnivača nadrealističkog pokreta, čiji je uticaj oblikovao umetnost XIX veka.
između dve festivalske celine, 1. jula u Botaničkoj bašti,
biti održan koncert francuske umetnice Gabi Hartmann, uz program francuskog
džeza i šansone.
Kombinacijom filmskog programa, muzike i likovne umetnosti,
ovogodišnji Festival francuskog filma još jednom potvrđuje svoju ulogu važnog
kulturnog mosta između Srbije i Francuske.
Naši unutrašnji pregovori sa razumom i svešću sve su ređi. I
to, posve opravdano. Kako posle toga nastaviti život u današnjici? Ko ѕ tim da
se bakćе? Za čije babe zdravlje? I dokle, bre?
Postoje predstave koje nas vraćaju u prošlost i one koje nas
nateraju da se zapitamo da li je prošlost ikada zaista otperjala. Ali ne u
smislu uspomena, koje su našminkani odraz sećanja, nego kao kopanje po
traumama.
Upravo takav utisak ostavlja "Balkanski špijun"
Dušana Kovačevića u izvođenju HNK Ivana pl. Zajca i režiji Miloša Lolića.
Kovačevićev komad odavno je prerastao okvire političke
satire nastale u socijalističkoj Jugoslaviji.
U vremenu društvenih mreža, teorija zavere, neprekidnog
nadzora i rastuće sumnjičavosti prema svemu što dolazi „spolja“, priča o Iliji
Čvoroviću zvuči gotovo zastrašujuće savremeno. Zato se stiče utisak da danas ne
gledamo klasika već komad koji je napisan juče.
Lolić predstavu postavio u svojevrsni dijalog sa filmom.
Njegova režija ne insistira na muzejskoj rekonstrukciji jednog prohujalog
vremena. Naprotiv, ona iz teksta izvlači
ono što je univerzalno: mehanizam straha. Strah koji počinje kao briga za
zajednicu, a završava se kao opsesija.
Već sama scenografija koja vas, pri ulasku u salu dočeka je
impresivna. Na platnu Bata Stojković. Na pozornici dva velika prepuna stola.
Pod, stolice, kablovi crveni. Glumci u plavim kostimima. Prva mi je asocijacija
Orvelova 1984. Oni se javljaju u ulozi "izvođača radova."
Predstava nam približаva mehanizme kako paranoja ne nastaje
samo pod pritiskom sistema, već i iz potrebe pojedinca da svetu oko sebe da
smisao, pa makar ga izgradio na sasvim pogrešnim postulatima.
Adaptacija i dramatizacija koju potpisuje Ivona Rieger vešto
čuva Kovačevićev prepoznatljiv humor, ali istovremeno pojačava njegovu gorčinu.
Publika se smeje, ali taj smeh često zapne u grlu. Upravo u tom sudaru komičnog
i tragičnog leži najveća snaga predstave.
Scenografija i kostimi Miloša Lolića ne zatrpavaju radnju
simbolima. Prostor deluje kao mesto u kojem se svakodnevica polako pretvara u
pozornicu sumnje.
Kako Ilijina opsednutost buja, tako i svet oko njega postaje
sve skučeniji, zatvoreniji i teskobniji. Naizgled običan stan prerasta u
svojevrsni bunker svesti.
Najveća vrednost ove postavke ipak je u tome što ne nudi
jednostavne odgovore. Ne pita samo kako nastaje paranoja, već i koliko smo joj
danas svi podložni. U društvu u kojem se neprestano govori o unutrašnjim i
spoljnim neprijateljima, izdaji, ugroženosti i zaverama, Ilija Čvorović više
nije samo lik iz drame. On postaje upozorenje.
Zbog toga riječka predstava "Balkanskog špijuna"
nije tek uspešno čitanje poznatog klasika. Ona je ogledalo vremena u kojem
živimo. A kada se publika u tom ogledalu prepozna, smeh postaje nelagodan, a
satira ponovo dobija svoju najvažniju funkciju – da nas natera da razmišljamo o
sebi i svetu kakav gradimo.