петак, 29. септембар 2023.

66. Međunarodni beogradski sajma knjiga-„Živele knjige“

 


Pod sloganom „Živele knjige“, 66. Međunarodni beogradski sajma knjiga biće održan od 21. do 29. oktobra na Beogradskom sajmu, a zemlja počasni gost ovde godine je Republika Francuska. O
vogodišnju Sajam knjiga biće održan u uobičajenom izložbenom prostoru Beogradskog sajma, gde će se brojnim posetiocima predstaviti oko 400 izlagača iz zemlje i inostranstva. Stanislas Pjere, savetnik za kulturu u ambasadi Francuske i direktor Francuskog instituta u Srbiji najavio dolazak Pjera Asulina, Suzane Jo, Patrika Besona, Matijasa Enara, Erika Emanuela Šmita, Paskala Delpeša koja će predstaviti Kišova dela, Katrine Kise, Kristal Petikoler, Toma Piketi, David Rošfor, Toni Valente… Očekuje se i prisustvo 
izdavača iz Rumunije, Crne Gore, Hrvatske, BiH, Republike Srpske, Italije, Grčke, Turske, Nemačke, Belorusije, Rusije, Kine, Irana i Egipta.




Akademik Dušan Kovačević, predsednik Odbora Međunarodnog beogradskog sajma knjiga, istakao je zadovoljstvo što je ove godine francuska književnost u fokusu kao jedna od najvećih i najznačajnijih. Povodom budućnosti Sajma knjiga, a u vezi sa građevinskim planom na tom prostoru, te mogućnosti da naredni Sajam ne bude na istoj lokaciji, on je objasnio da je mesto odražavanja neizvesno, ali da će Međunarodnog sajma knjiga sigurno biti i sledeće godine.




Na Sajmu će godišnjice rođenja Miloša Crnjanskog i Radoja Domanovića biti povod za tribine. Tradicionalno će biti dodeljene nagrade i ocenjena godišnja izdavačka produkcija u devet kategorija. Sajam će za posetioce svih sajamskih dana biti otvoren od 10 do 21 čas.


четвртак, 28. септембар 2023.

18. Дечји позоришни фестивал ПОЗОРИШТЕ ЗВЕЗДАРИШТЕ

 


29. септембра у 10:30 часова „Звездани карневал“ на тргу испред Театра „Вук“ 

29. септембар у 17:30 часова на Великој сцени Театра „Вук“ свечано отварање 

Градска општина Звездара и Савет фестивала са поносом објављују да је Дечји позоришни фестивал ПОЗОРИШТЕ ЗВЕЗДАРИШТЕ овог септембра стигао до свог 18. издања!





Под слоганом Препознај своју звезду18. фестивал ће бити одржан у Београду од 29. септембра до 4. октoбра 2023.г.

Домаћин фестивала је Театар „Вук“, а фестивалске представе и програми биће извођени и на сценама Малог позоришта „Душко Радовић“, Позоришта лутака „Пинокио“, „Пан театра“, у Астрономској опсерваторији и Библиотеци - галерији „Бранко Миљковић“.

Фестивал почиње у петак, 29. септембра у 10:30 часова „Звезданим карневалом“ на тргу испред Театра „Вук“ и Градске општине Звездара у ком ће у веселој атмосфери учествовати звездарски предшколци.

На свечаном отварању фестивала које је заказано за 29. септембар у 17:30 часова на Великој сцени Театра „Вук“, биће додељено годишње признање Савета фестивала „ЗВЕЗДА МЕЂУ ЗВЕЗДАМА“. Овогодишња добитница фестивалског признања је ДИАНА КРЖАНИЋ ТЕПАВАЦ, глумица, позоришни и драмски педагог, те дугогодишња председница Националног савеза позоришта за децу и младе АСИТЕЖ-а Србије.

У Такмичарском програму биће изведено 11 представа из Србије, Словеније, Босне и Херцеговине и Хрватске, по избору селектора Жељка Хубача, а о фестивалским наградама и ове године одлучују Стручни жири и Дечји жири.

Стручни жири 18. Звездаришта радиће у саставу: Јана Маричић, редитељка, Ђорђе Косић, драмски писац и Ања Алач, глумица, а у Дечјем жирију биће девојчице и дечаци узраста од 7 до 12 година, учесници седме генерације програма Мали позоришни експерти који воде млади позоришни професионалци и педaгози окупљени око уметничког колектива „Три гроша“.




У такмичарском програму публика ће имати прилику да погледа следеће представе:  

Луда шума Завода Кускус - у петак 29. септембра у 11 часова на Великој сцени Театра „Вук“

Бајка о зачараној лепотици Позоришта лутака „Пинокио“ - у петак 29. септембра у 14 часова на сцени Позоришта лутака „Пинокио“

Хајди Позоришта „Бошко Буха“ - у петак 29. септембра у 18 часова на Великој сцени Театра „Вук“

Кафе Краљевство Казалишта лутака Задар – у суботу 30. септембра у 11 часова на Великој сцени Театра „Вук“

Девојчица са шибицама Позоришта младих Нови Сад, у сарадњи са Фестивалом еколошког позоришта за децу и младе ФЕП из Бачке Паланке и удружења „Слобода нема цену“ – у суботу 30. септембра у 18 часова на Великој сцени Театра „Вук“

Аска и вук Позоришта „Пан театар“ – у недељу 1. октобра у 11 часова на Великој сцени Театра „Вук“

Ја сам Акико Културног центра Панчево (БУДИ фестивал) и Фестивала еколошког позоришта за децу и младе ФЕП из Бачке Паланке) - у недељу 1. октобра у 14 часова на Сцени „Култ“ Театра „Вук“

Бамби Позоришта за децу и младе Крагујевац – у понедељак 2. октобра у 18 часова на сцени Позоришта лутака „Пинокио“

Био једном један лав Дјечијег позоришта Републике Српске - у уторак 3. октобра у 11 часова на сцени Малог позоришта „Душко Радовић“

Недостајање Позоришта лутака Ниш - у уторак 3. октобра у 18 часова на Великој сцени Театра „Вук“

Снежна краљица Малог позоришта „Душко Радовић“ – у среду 4. октобра у 11 часова на сцени Малог позоришта „Душко Радовић“



У оквиру Пратећег програма, биће реализовани интерактивни програми намењени деци, младима, родитељима и стручњацима који се баве одрастањем деце.

На сусрету који ће бити одржан у суботу, 30. септембра са почетком у 11:30 часова у Библиотеци - галерији „Бранко Миљковић“, биће отворена ИЗЛОЖБА „СЛАВИМО ЈУБИЛЕЈ! ЧЕТВРТ ВЕКА ПАН ТЕАТРА“, која је део Пратећег програма, а намењена је свим узрастима.

У богатом Пратећем програму фестивала су и АСТРОНОМСКА ШЕТЊА, односно обилазак Астрономске опсерваторије за тинејџере. Шетњу, која ће започети у 10 часова у понедељак 2. октобра, водиће Весна Мијатовић, библиотекарка и координаторка Музеја астрономије, и Ненад Милановић, астрофизичар.

Исти дан биће организована и трибина ПАЖЉИВО СЛУШАЈТЕ! LISTEN FIRST!, у оквиру истоимене глобалне кампање коју спроводе Канцеларија Уједињених нација за борбу против дроге и криминала (UNODC) у Републици Србији уз подршку Канцеларије за борбу против дрога Владе Републике Србије. Трибина је намењена родитељима и стручњацима и одржаће се 2.10. у 17 часова на Сцени „Култ“ Театра „Вук“..

Поред наведних догађаја, као део пратећег програма су и три радионице намењене деци и младима:

- ЖОНГЛИРАЊЕ ВАТРОМ – чланови „Кинетроп театра“ (29.9. у 19:30 часова на тргу испред Театра „Вук“)

- ЛУТКАЛИШТЕ - луткарска радионица за децу коју ће водити глумица Бојана Ђурашковић (3.9. у 13 часова у „Пан театру“)

- ПУТ НА МЕСЕЦ  - радионица савременог циркуса за децу коју воде чланови „Кинетроп театра“ (1.10. у 11 часова на тргу испред ГО Звездара и Театра „Вук“)

- РАДИОНИЦА КРЕАТИВНОГ ПИСАЊА драмске списатељице Јелене Палигорић Синкевић (2.10. у 11 часова на Сцени „Култ“ Театра „Вук“)

Проглашење победника 18. Звездаришта ће се одржати 4.10. у 17 часова у Театру „Вук“.

понедељак, 25. септембар 2023.

XII GoetheFEST- Refleksije – između percepcije i stvarnosti

 


Dvanaesto izdanje filmskog festivala GoetheFEST, u organizaciji Goethe-Instituta, održaće se u oktobru u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Na ovogodišnjem festivalu pod sloganom „Refleksije – između percepcije i stvarnosti“ biće prikazano sedam nemačkih savremenih filmova koji pružaju duboku analizu aktuelnih pojava u savremenom društvu, odnosno onih koje su za savremeno društvo relevantne. Čak pet filmova inspirisano je istinitim događajima.

Beogradski program XII GoetheFEST-a održava se od 12. do 15. oktobra u Kulturnom centru Beograda.

Ovogodišnji GoetheFEST otvara beskompromisna filmska adaptacija bestselera proslavljenog nemačkog stand-up komičara, podcast voditelja i pisca Feliksa Lobrehta ,,Sunce i beton” u režiji Dejvida Vnenta. Neverovatno svež film vodi nas u centar socijalnih nepravdi, berlinski Nojkeln. Za četvoricu tinejdžera i glavnih protagonista ovo je kvart pun droge, rep muzike, nasilja i dosade.

U programu XII GoetheFEST-a svoje mesto pronašao je i originalan debitantski film ,,Obični” Sofi Linenbaum koja je nakon završenih studija psihologije, pisanja pozorišnih komada, studija režije na filmskom univerzitetu Babelsberg Konrad Volf, niza serija i kratkih dokumentarnih filmova, snimila svoju prvu dugometražnu igranu Sci-fi satiru.

Film Visara Morene ,,Egzil” svetsku premijeru imao je na festivalu Sundance, nemačku na festivalu Berlinale i srpsku na Festivalu autorskog filma, a na Sarajevo film festivalu osvojio je nagradu za najbolji film 2020. godine, kao i brojne nagrade na drugim filmskim festivalima. Teme ovog nadrealnog trilera o paranoji i identitetu, sa elementima nekonvencionalnog smisla za humor, jesu posledice integracije, asimilacije i ksenofobije po život čoveka.

Iz programa posebno izdvajamo film Ilkera Čataka ,,Zbornica”, nominovanog za Oskara i ovenčanog sa pet velikih filmskih nagrada koje dodeljuje Nemačka filmska akademija - za najbolji film, režiju, scenario (Johanes Dunker), glavnu žensku ulogu (Leoni Beneš) i montažu (Geza Jeger). Ilker Čatak u dirljivoj drami, premijerno prikazanoj u sekciji Panorama međunarodnog festivala Berlinale, pod lupu stavlja mikrokosmos škole, stvarajući portret savremenog društva.

Na programu je i danski kandidat za najprestižniju filmsku nagradu Oskar, dansko-nemačko-švedsko-francuska koprodukcija “Sveti pauk” reditelja Alija Abasija, čiji autori ističu da je reč o najiranskijem filmu ikada snimljenom, koji je začeo pukotinu u cenzuri dugoj 50 godina. Reditelj i ostali učesnici iranskog porekla u filmu snose teške posledice odluke da se društveno angažovano pozabave temom femicida kao posledice mizoginiije u kontekstu islamskog fundamentalizma, upravo u vreme iranskih protesta za ženska prava.

Film ,,Zaljubljena Orfeja” je poseban u ovogodišnjem izboru, redak po tome što u sebi spaja operu i film, kao i po savremenosti i iznenađenjima. Orfej i Euridika tek su inspiracija za razmaštavanje neodoljivo kreativnog reditelja Aksela Raniša, sa Mirjam Mesak u glavnoj ulozi, i obiljem kemp elemenata u drugom planu filma.

Program zatvara film ,,Čovekove mere” Larsa Karumea, čija je prethodna ostvarenja “Država protiv Frica Bauera” i “Minut ćutanja” i publika GoetheFEST-a veoma cenila. Njegova nova istorijska drama bavi se mračnim poglavljem nemačke kolonijalne istorije, zločinima nad namibijskim plemenima Herero i Nama, koji se smatraju prvim genocidom XX veka.

петак, 22. септембар 2023.

XVII Festival srpskog filma fantastike u Dvorani Kulturnog centra Beograda


 


XVII Festival srpskog filma fantastike (FSFF) biće održan od 29. septembra do 1. oktobra u Dvorani Kulturnog centra Beograda.

U takmičarskom programu naći će se 27 filmova iz Srbije, regiona i sveta, od ukupno 41 prijavljenih.

Za nagradu Koskar takmičiće se filmovi podeljeni u četiri selekcije: međunarodna, regionalna, domaća i selekcija “Fantastični klinci”. Od ove godine uvedena je nova takmičarska kategorija Mali Koskar koja se dodeljuje za mlade autore do 17 godina.




Dragan Jovićević, direktor programa i selektor međunarodnih filmova je izjavio: 

Gotovo je neverovatno koliko je kvalitet filmova fantastike domaće produkcije, za samo 17 godina postojanja festivala napredovao i stigao svetske tokove. Ovogodišnji bogat program pokazaće sva mesta spajanja i razdvajanja domaćih filmova u odnosu na ostvarenja iz regiona i sveta, koji će biti prikazivani u zasebnim programskim celinama. U filmovima domaćih autora prisutan je napredak i u tematskom i u produkcionom smislu i, premda su selektovani naslovi na sve višem nivou, strani filmovi pokazuju kako se u svetu danas tretiraju motivi fantastike, bilo kog usmerenja. Srpski, regionalni i filmovi sa svih drugih kontinenata u programu 17. Festivala srpskog filma fantastike jesu u međusobnom dijalogu, govore o turbulentnom svetu, redefinišu žanr i trude se da dopru do novih poetika fantastike, vizuelnih i narativnih stilova, boljih produkcionih uslova. Sada je sasvim sigurno da i u Srbiji jedna nova generacija ‘fantastičara’ sazreva, posmatrajući našu sveukupnu realnost kao jedan alternativni univerzum.






Jovan Ristić, selektor domaćeg i regionalnog programa je o ovogodišnjem izboru filmova rekao: 


Ovogodišnja domaća selekcija je prijatno iznenađenje za mene, i po broju prijavljenih filmova i po žanrovskoj raznovrsnosti i po ukupnom kvalitetu - nakon nekoliko godina oseke koje su verovatno posledica pandemije. Za domaću selekciju prijavilli su se i studenti i nezavisni autori i amateri, pokazavši zavidnu dozu ambicije. Žanrovski, dominiraju horori (Bdenje Marka Marinkovića, Stoper u noći Davida Kolakovića, Moje carstvo ispod Dušana Popovića, Veliki petak Andrije Mitrovića, Poslednji dan na Zemlji Rajka Radovića), ali ima i predstavnika naučne fantastike (Loading Memory Glitch Nemanje Pavlovića) i fantastike (Alter Ego Teodroe Modragović, Zgažene Aleksandra Teokarevića). Horor kao osnovni žanr dominira i regionalnom selekcijom, u koju su uvršćena tri filma iz Hrvatske i jedan iz Bosne i Hercegovine, i primetan je visok produkcijski kvalitet. Meni lično najdraža je omladinska selekcija, koja postoji zato što smo postali svesni da mladi stvaraju filmove fantastike, pa smo smatrali da tu pojavu treba zalivati i nagrađivati."



 

O nagradama će odlučivati žiri koji će raditi u sledećem sastavu: Goce Cvetanovski, filmski reditelj iz Makedonije, Branko Tomović, glumac i Boris Trbić, dramaturg.

 

Više informacija o programu nalazi se na društvenim mrežama festivala:

Facebook: https://www.facebook.com/festivalsrpskogfilmafantastike/

Instagram: https://www.instagram.com/festivalofserbianfantasticfilm/

 

 Foto: Daniela Radojković

Predstavljen program XIV Evropske noći istraživača

 


Zaronite u naučni svet - Predstavljen program XIV Evropske noći istraživača

 

Na stotine programa u 24 grada širom Srbije očekuju posetioce u okviru XIVEvropske noći istraživača, najvažnije i najmasovnije naučne manifestacije u zemlji.

Zagrevanje je već počelo u nekoliko gradova u okviru promotivnih aktivnosti, Nedelja istraživača kreće 25. septembra, a velika završnica biće održana 29. i 30. septembra od 16 do 22 sata.





Svečano otvaranje biće organizovano u Beogradu, 29. septembra u 16 sati u Muzeju nauke i tehnike.

U glavnom gradu posetioce, već tradicionalno, čeka lov na blago, sa startnom pozicijom na platou ispred Narodnog muzeja, zatim velika naučna avantura i otvorena laboratorija na Fakultetu za fizičku hemiju gde će moći da zavrte naučnu vrtešku i zavire u uređaje koji pokreću svet, te da naprave gorivo budućnosti. Programi će biti održani i u Naučnom klubu Centra za promociju nauke, platou ispred Prirodno-matematičkog fakulteta, u Luki Beograd i tržnim centrima Ušće i BIG.



Na jučerašnjoj konferenciji za medije, održanoj u EU Info centru, saznali smo da između 300 i 500 naučnika svake godine učestvuje u pripremi ovog događaja koji se istovremeno održava i u celoj Evropi.




Program Evropske noći istraživača predstavile su Aleksandra Divac Rankov, ispred Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo i Danijela Vučićević ispred Centra za promociju nauke.

"U susret Noći istraživača očekuju nas brojni promotvini sadržaji, neki već sutra, kao što je druženje sa  učenicima i nastavnicima OŠ „Jovan Popović” koji će, u okviru Solarne škole, pokazati kakva energija  pokreće mlade učenike da se bave naukom i istražuju i više od onoga što dobijaju u školi", kaže Aleksandra Divac Rankov.




Ona je pomenula da će van Beograda jedan od glavnih centara dešavanja biti Pomoravlje, „od vrtića do gimnazija i dalje”.

"Cele sledeće nedelje tamo imamo aktivnosti. U Paraćinu možete da saznate kakvu moć ima struja, koliko je jaka paukova mreža, dok ćete u Rekovcu moći da učestvujete u trci kroz Njutnove zakone. U Ćupriji ćete otkriti kako da pobedite u stonom fudbalu, napravite kosmičke kapsule ili sopstvenu dugu, da je uvek imate pored sebe. U Despotovcu možete da vidite kako funckioniše ljudsko oko, a u Svilajncu kako nastaju fosili i žive mravi",  navela je Aleksandra Divac Rankov samo neke od brojnih sadržaja pripremljenih u okviru projekta SciencesCool.




Danijela Vučićević iz Centra za promociju nauke predstavila je projekat ReFocus Art koji se održava već drugu godinu.

"Centar za promociju nauke je tokom cele godine radio na pripremi i osmišljavanju ovog programa. Sa odabranim školama radili smo na konkursima „Stvarajmo zajedno” i „Zeleni dnevnik”. One će na Noći istraživača predstaviti svoje proizvode i prototipove zasnovane na STEAM-u", izjavila je Danijela Vučićević.




Program počinje u nedelju, 24. septembra od 17 do 20 sati u beogradskom BIG fešn tržnom centru, gde će Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković” napraviti zagrevanje i kroz razne aktivnosti nam pokazati „zašto su nauka i umetnost bliske i kako u umetnosti vidimo spas za nauku jer, kada uključite umetnost ostaje mašta, pravila se brišu a granice za istraživanje postaju bezgranične”.

U naučnim klubovima širom Srbije, počev od ponedeljka, 25. septembra, biće održane aktivnosti za publiku različitog uzrasta u okviru Nedelje istraživača. U Šapcu će, pomoću origami aktivnosti, moći da se vrate u ledeno doba i upoznaju omiljene dinosauruse, a u utorak počinje sa radom naučni kafe u Kragujevcu koji će, na veoma jednostavan način, približiti nauku svima.

"Od ove godine imamo dva nova naučna kluba u Novom Sadu i Zaječaru koja su doprinela decentralizaciji nauke. Moramo da izađemo iz Beograda i povežemo se na nivou lokala i zajedno sa saradnicima  radimo na bitnim stvarima",  istakla je Danijela Vučićević.




Kao mali uvod u ono što nas čeka u XIV Evropskoj noći istraživača, prisustvovali smo eksprimentima iz postavke „Kućna hemija“ Otvorene laboratorije Fakulteta za fizičku hemiju. Saznali smo kako, pomoću supstanci koje imamo u kući, možemo da naduvamo balon bez daha ili da napravimo hemijskog kameleona u posudi.

Evropska noć istraživača organizovana je uz podršku Evropske unije sa ciljem da na zanimljiv način afirmiše istraživače i nauku, a u Srbiji se realizuje kroz dva pomenuta projekta: ReFocus Art i SciencesCool.

Koordinator projekta ReFocuS Art (Road to Friday of Science and Art) je Centar za promociju nauke u saradnji sa Institutom za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ - Institutom od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Prirodno-matematičkim fakultetom iz Niša i Zavodom za zaštitu spomenika kulture Kragujevac.

Koordinator projekta SciencesCool (Science on the move - from lab to streets & school) je Fakultet za fizičku hemiju Univerziteta u Beogradu u partnerstvu sa Institutom za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Univerziteta u Beogradu.

Projekti su finansirani iz programa „HORIZON EUROPE“, najvećeg programa Evropske unije za istraživanje i inovacione delatnosti, a u okviru potprograma „Marija Sklodovska-Kiri”.

Više informacija o sadržajima, lokacijama i satnici 14. Evropske noći istraživača možete naći na zvaničnom sajtu: nocistrazivaca.rs


Autor fotografija: Marija Konjikušić

четвртак, 21. септембар 2023.

Прослава 60 рођендана Дворане Културног центра Београда

 


Прва и вишедеценијска уредница филмске редакције, Марије Маринчић Мајдак оставила је легат не само кроз програме као што су Нон-стоп биоскоп, Филмски критичар је изабрао и По Вашем избору, већ је заједно са филмским критичарем листа Политика Милутином Чолићем бирала ревију најгледанијих и најбољих филмова приказаних у претходној години, за коју се може рећи да је подстакла оснивање ФЕСТ-а.

Савремени концепт ДКЦ-а у XXI веку поставио је угледни филмски критичар Небојша Поповић који је, уз подршку главне уреднице програма Весне Даниловић, креирао филмски програм под слоганом „БИОСКОП ДОБРОГ ФИЛМА”, фокусирајући се пре свега на уметнички и ауторски филм високих професионалних стандарда.

У Дворани Културног центра покренути су и одржавају се међународни филмски фестивали као што су Шпански метар, Goethe Fest, Нордијска панорама и презентације националних кинематографија попут финског, аустријског, израелског, румунског, иранског документарног, јапанско-српско филма и одржавају се редовно највећи филмски фестивали у Србији: ФЕСТ, БЕЛДОКС, Фестивал ауторског филма, Слободна зона, сарадња са младим међународним документарним ствараоцима Интеракција…

У овом периоду биоскоп је примљен у чланство најзначајније европске мреже биоскопа Europa Cinemas (2006) и постао један од првих дигитализованих биоскопа код нас (2012), остављајући истовремено и могућност пројекције са 35мм траке.

Културни центар Београда је, у сарадњи са још девет оснивача из области филмске уметности, основао годишњу Награду „Небојша Поповић“ за промоцију и критичко промишљање филмске уметности и културе.

Уредници филмског програма од 2015. године су били Стефан Арсенијевић, Бојан Вулетић, Мелина Пота Кољевић, Маја Узелац и данас Иван Аранђеловић.

 


Овим поводом Културни центар Београда организује богат програм, који ће бити слободан за публику.

Програм почиње доделом почасних седишта истакнутим редитељима који су, како својим филмовима, тако и својим сталним присуством у смислу посетилаца нашег биоскопа, обележили протекле деценије ДКЦ-а: Желимиру Жилнику, Срђану Карановићу, Горану Марковићу, Рајку Грлићу и Слободану Шијану.

U planu je и први међународни Фестивал неснимљеног филма, инспирисани једним одељком из књиге Рајка Грлића „Неиспричане приче“, који је конципирао и водиће Стефан Арсенијевић, редитељ и вишегодишњи уредник ДКЦ, а уз подршку колектива КЦБ. Ако је довољно дуго у послу, сваки филмски редитељ има бар један омиљени пројекат на којем је радио годинама, а који никада није снимио. Редитељи, сценаристи и глумци ће представљати своје никад снимљене филмове, читати одломке из сценарија, дискутовати...

У четвртак, 19. октобра, након доделе почасних места, редитељ Рајко Грлић („Само једном се љуби”, „Штефица Цвек у раљама живота”, „Караула”) и сценариста Анте Томић представиће сценарио рађенин по Томићевом бестселер роману „Чудо у Поскоковој драги“.

У петак 20. октобра, Срђан Карановић („Петријин венац”, „Грлом у јагоде”, „Вирџина”) представиће пројекат на којем је радио више од 30 година: „Трамонтану“, неочакивану љубавну причу са елементима бајке која се протеже кроз више деценија и више генарација.

Трећег дана јубилеја, у суботу 21. октобра, Горан Марковић („Национална класа”, „Мајстори, мајстори”, „Тито и ја”) представиће филм „Доктор Д“ о фиктивном ратном злочинцу који преузима лажни идентитет надрилекара. Овај филм никада није снимљен, али је недавно преточен у хит роман. Само на Фестивалу, публика ће моћи да чује оригинални сценарио.

У недељу, 22. октобра, прославу јубилеја ce завршава филмским маратоном под називом „Нон-стоп биоскоп“: од 11 сати преподне до 11 увече приказиваћемо актуелне, квалитетне уметничке филмове по популарној цени од 150 динара.

HRABRE DOMAĆE PREDSTAVE U BOJAMA BITEFA




U predivnom ambijentu Rajskih konaka Bitefov tim družio se ove srede sa ekipom novinarki i novinara, predstavljajući im bitefovske domaće predstave iz ovogodišnjeg programa.




Prisutne je dočekao direktor Bitefa Miloš Latinović, koji je zahvalio domaćinima na gostoprimstvu, ali i medijima koji festivalu pružaju veliku podršku i čine neizostavan deo Bitefovog šarma. Producentkinja Ksenija Đurović, objasnila je otkud i ove godine zapažen broj domaćih predstava u glavnom programu Bitefa.




„Veoma nam je važno da i dalje razvijamo emancipatorski potencijal Bitefa u lokalnoj zajednici, stoga imamo tri domaće predstave u glavnom programu“. „Voleli bismo da na pravi način podržimo ono što ima odjeke Bitefa, ono što je bitefovsko“, dodala je Đurović. „Taj pridev se do sada već uvrežio kod nas i danas svi vrlo dobro znamo šta znači bitefovska predstava.“

Upravo takva je i predstava Igora Koruge „Želja da se napravi čvrsta istorija završiće se neuspehom“, koja je okupila pionire lokalne nezavisne plesne scene Nelu Antonović, Anđeliju Todorović, Jelenu Jović, Tatjanu Pajović, Borisa Čakširana i Sanju Krsmanović Tasić. Nastala u produkciji Stanice Servisa za savremeni ples, ova predstava vodi publiku kroz nekoliko decenija njihovih plesnih karijera, bavi se pozicijom savremenom plesa i preispituje njegovu održivost tokom četiri poslednje decenije.




„Kada imate infrastrukturu koja funkcioniše, zanimalo me je kako se ples u tom smislu održava, kroz koje vrste institucija, institucionalne podrške, kroz koje vrste uslova za rad“, izjavio je Koruga. „Potom, kada imate trenutak raspadanja infrastrukture tj. rata, kako se u tim okolnostima i političkim promenama pozicionirate kao umetnik. Koje stavove zauzimate, koga podržavate, a koga ne i zašto? I naposletku, kada nakon ratnog perioda dolazi neka bolja, obećavajuća budućnost, kako u tim okolnostima opstajete sa praksom u svetu novog društvenog poretka.“

Nakon dva premijerna izvođenja u aprilu, publika će predstavu ponovo moći da pogleda upravo na ovogodišnjem Bitefu, 6. oktobra u 18 časova u Bitef teatru.

Istog dana, ali od 20 časova, publika Bitefa imaće priliku da pogleda i predstavu „Kao i sve slobodne djevojke“ nastalu u produkciji Pozorišta Atelje 212. Komad Tanje Šljivar u režiji Selme Spahić, inspirisan je pričom o sedam trinaestogodišnjih devojčica koje su ostale trudne na školskoj ekskurziji.

Dramaturg predstave Dimitrije Kokanov na druženju sa medijima izjavio je u ime celog tima da je svima drago što je njihov rad prepoznat i selektovan od strane Bitefa. Prema njegovim rečima, učešće na ovom festivalu došlo je kao potvrda njihovog nastojanja da u Ateljeu 212 propituju šta sve jeste i šta bi mogao da bude dramski teatar.

„Ovo je jedan od najizvođenijih domaćih dramskih komada u Evropi i svetu, ali kod nas do sada nikada nije produciran. Komadom smo propitivali izvođačke okvire u dramskom teatru, kao i pitanje reprezentacije“, rekao je Kokanov. Podsetio je prisutne novinarke i novinare na to da uloge devojčica igraju odrasle glumice, kao i glumci. „Tako su nam ovaj komad, kao i predstava Selme Spahić, poslužili kao poligon za istraživanje, ali su pokrenuli i važan dijalog i diskusiju.“

SNAGO, NE PRISTAJ DA BUDEŠ NEČIJA





Nakon ovog predstavljanja, konferencijski sto ubrzo je postao trpezarijski, a glavnu reč preuzeo je Nenad Gladić, poznatiji kao televizijska kulinarska zvezda Lepi Brka. U skladu sa ovogodišnjim sloganom festivala „Snago, ne pristaj da budeš nečija“, on je novinarima pokazao kako se priprema posebna proja, koja je davala snagu balkanskim narodima.




Druženje u ovom rajskom ambijentu nastavilo se uz ručak i osveženje, nakon čega se Bitefov pres karavan zaputio ka Pranjanima, gde ih je ugostila Destilerija Prodanović. Uz degustaciju vrhunskih rakija od šljive i kruške, vlasnik ove destilerije Milutin Prodanović otkrio je da mu je posebno drago što je za slogan ovogodišnjeg festivala izabran upravo stih mlade pesnikinje Radmile Petrović, koja je odrasla u tom delu Srbije i koja glasno i nadahnuto govori o svom životu na selu.




Izlet je završen u Takovu, čuvenom mestu u kome je Miloš Obrenović podigao Drugi srpski ustanak. Za ovu priliku novinarke i novinari posetili su Muzej Drugog srpskog ustanka, a turizmolog Nikola Petaković poveo je celu ekipu i u obilazak crkve brvnare sagrađene od drveta 1795. godine. Baš sa tog mesta Miloš Obrenović je objavio narodu da se kreće u novi boj protiv Turaka.

среда, 20. септембар 2023.

Sutra se otvara izložba jednog od najistaknutijih savremenih holandskih umetnika - “Linijom do iskona” Remija Jugermana u Galeriji DOTS


Samostalna izložba “Linijom do iskona” umetnika Remija Jungermana (Surinam, 1959), koga Stedelijk muzej u Amsterdamu svrstava među najistaknutije savremene holandske umetnike, biće otvorena u Galeriji DOTS na Donjem Dorćolu u četvrtak, 21. septembra 2023. godine u 19 sati. Kustoskinje izložbe su Mirjana Dušić i Ljuba Jovićević, tekst za prateći katalog je pisala istoričarka umetnosti Ljubica Vujović, dok je za dizajn zadužena Isidora M. Nikolić.


Na beogradskoj izložbi Jungerman se predstavlja radovima nastalim tokom proteklih šesnaest godina. Najstariji izložen rad je “Captain Broos” iz 2007, dok su najmlađe serije “Pimba AGIDA” i “Pimba BEEFI” iz 2022. godine.  Ovaj umetnik u svom delu obuhvata raznorodne umetničke medije od skulpture, preko zidnih i prostornih instalacija, kolaža, panela i sito štampe, do video rada. Među karakterističnim za Jungermanov opus izdvajaju se zidne instalacije koje počivaju na modelu mreže: radovi “Orgade” (2008), “Wise words” (2010) i “Rite of Passage” (2013).




Jedan od nosećih radova beogradske izložbe je video rad “Broos” sastavljen od fotografija i kratkih filmskih isečaka snimljenih tokom ritualnih aktivnosti potomaka maronske zajednice Bakabusi, kojoj s majčine strane pripada i sam umetnik. Film nosi ime po Jungermanovom pretku Brosu, vrhovnom poglavici i borcu za slobodu, čija fotografija se pojavljuje u ritmičnoj sekvenci kratkih crno-belih fragmenata, dodatno naglašenih kompozicijom “Follow the Light” američkog džez muzičara i kompozitora Džejsona Morana.

 

Izložba će biti otvorena do 18. novembra.


U  Jungermanovom radu se motivi i obrasci iz afričke i surinamsko-maronske kulture, vinti religije i vizuelnog idioma evropskog modernizma dvadesetog veka stapaju jedni s drugima, stvarajući time širok dijapazon umetničkih primera zasnovanih na komunikaciji i međusobnoj interpolaciji elemenata ovih kultura.

Godine 2019. Jungerman je privukao globalnu pažnju kada je nastupio kao predstavnik Holandije na Bijenalu u Veneciji, gde se predstavio prostornom instalacijom “Visiting Deities”, zajedno s radovima umetnice Iris Kensmil. Nakon toga usledile su brojne samostalne muzejske i galerijske izložbe među kojima je ona u muzeju Stedelijk u Amsterdamu (2021–2022), kao i međunarodne nagrade i priznanja, među kojima se izdvaja nagrada za umetnost “Dr A.H. Heineken”, najprestižnija nagrada za vizuelnu umetnost u Holandiji, koju je dobio 2022. godine.

 

 Izložbu su podržali Ambasada Holandije u Beogradu, Levi9 Technology Services i Heineken Srbija.