Predstavljen je program XXI izdanja Motovun Film Festivala.
Izvor: Hrvatski audiovizualni centar (HAVC)
Sitni kriminalac iz Švedske, danska 'sponzoruša', britanska novinarka i borac ISIL-a, ruski rokeri i kolumbijski plaćeni ubica, raznolika je lepeza likova koji će oživeti na motovunskim platnima: za tačno tri nedelje pokrenuće se projektori Motovun Film Festivala i počeće još jedan put oko sveta u više od 100 filmova i 65 projekcija.
'Biće ovo godina sjajnih gostiju: iz Švedske dolazi Ruben Estlund jedan od nacenjenijih evropskih reditelja današnjice, čiji je film
Kvadrat pre nekoliko meseci bio nominovan za Oskara, a nešto pre
toga osvojio je Zlatnu palmu. Na domaćem terenu, počasni gosti biće
glumački velikani Mustafa Nadarević i Rade Šerbedžija.
Uz filmski program, stižu reditelji iz Danske, Nemačke, Švedske, Poljske, Velike Britanije, Švajcarske, a posebno se radujemo
programu Berlin – grad partner, iz kojeg nam dolazi puno izuzetnih
kreativaca, filmaša i likovnih umetnika te tri odlična DJ-a, koji u
motovunske noći donose duh berlinskih klubova', najavio je direktor Motovun Film Festivala Igor Mirković predstavljajući XXI izdanja festivala u zagrebačkoj Gliptoteci, a koje će se ove godine održati od 24. do 28. jula.
Devetnaest filmova ovogodišnjeg glavnog takmičarskog programa MFF-a plod je celogodišnje potrage glavnih selektora Jurice Pavičića i Milke Zajović za filmovima koji imaju dušu, intrigu, energiju, koji ne ostavljaju ravnodušnim i koji nude nove filmske poglede, a najavila ih je selektorka Zajović:
'U programu iznova imamo filmove velikih autora kao što su američka rediteljka Debra Granik (Ne ostavljaj traga) i turski reditelj Nuri Bilge Džejlan (Drvo divlje kruške), ali i najnovije ostvarenje ruskog reditelja Kirila Serebrenikova (Leto) oštrog kritičara Putinovog režima koji se već neko vreme nalazi u kućnom pritvoru. Svakako valja istaknuti i film Hana reditelja Andrea Palaoro, sa sjajnom Šarlot Rempling koja je u Kanu nagrađena za najbolju žensku ulogu, te Slatki život rediteljke Isabele Eklof koji je nakon premijere na Sandansu podigao mnogo prašine zbog eksplicitnog prikaza seksualnog nasilja. Međutim, uz zvezdane autore i naslove, svake godine pokušavamo da pronađemo filmove za koje još gotovo niko nije čuo, a smatramo da će postati veliki festivalski hitovi. Ove godine to je debitantski Napad panike reditelja Paveła Maslonea, tragikomedija koja prikazuje dramatične trenutke u životima nekoliko pehista, kojoj smo odlučili posvetiti jedno od najistaknutijih mesta u programu.
Ponosni smo na to što u programu imamo i čak tri dugometražna hrvatska filma. Dokumentarac Srbenka Nebojše Slijepčevića, koji prati pripreme za predstavu Aleksandra Zec pozorišnog reditelja Olivera Frljića, već je nagrađen prestižnom nagradom Doc Alliance, a na Motovunu će imati hrvatsku premijeru. Tabu temama bavi se i Chris the Swiss švajcarske rediteljke Anje Kofmel, koja pokušava da rasvetli okolnosti nikad istražene smrti svojeg bratića na slavonskom ratištu 90-ih, a premijeru je imao u Kanu unutar programa Nedelja kritike.
Kao mali predah od duhova prošlosti, tu je Aleksi, debitantski film obojen letnjim mediteranskim notama rediteljke Barbare Vekarić s Tihanom Lazović u glavnoj ulozi, (i Aljošom Vučkovićem i Nedom Arnerić) , koji progovara iz perspektive 28- godišnje devojke koja ima sve – veliku kuću, bogate roditelje i vinariju, ali svejedno ne zna ko je i što želi.
Kao poseban kuriozitet istakla bih jedan od prvih filmova čija radnja se u potpunosti odvija na ekranu računara. Profil, reditelja Timura Bekmambetova, prati londonsku novinarku koja preko lažnog Fejsbuk profila pokušava da sazna na koji način ISIL mami mlade Europljanke u Siriju kao neveste džihadista, a u berlinskom programu Panorama osvojio je nagradu publike. Istaknula bih i hrvatsku premijeru muzičkog dokumentarca o jednako slavnoj i kontroverznoj britanskoj reperki tamilskih korena Matangi / Maya / M.I.A., u kojem pratimo načine na koje M.I.A. koristi muziku za širenje političkih ideja iako joj to nosi status autsajderke', rekla je Zajović.
'Uvek nas pitaju: ko je ove godine zemlja partner? E, nije zemlja, nego grad. U goste nam dolazi Berlin, s 20-ak filmova i umetnicima iz desetak različitih zemalja. To je slika Berlina, multikulturalnog magneta koji privlači umetnike sveta, čijem zovu nisu odoleli ni mnogi naši. Osim ljudi i filmova, iz toga grada dolazi nam ambiciozna izložba Zidovi i mostovi, u kojoj ćemo predstaviti 13 umetnika iz naše i susednih zemalja i njihove berlinske radove', predstavio je Igor Mirković ovogodišnji berlinski program, koji MFF donosi u saradnji s Gete-Institutom Kroatien u Zagrebu.
'Izložba Zidovi i mostovi nudi pregled intenzivnog dijaloga hrvatske kreativne scene sa scenom u Berlinu, za umetnike već neko vreme najpopularnijem gradu u Nemačkoj. Izložba koja gostuje na ovogodišnjem Motovun Film Festivalu, a kasnije i u zagrebačkoj Laubi, prikazaće različite pozicija i iskustva hrvatskih umetnika, te pokazati koliko su njihova iskustva reprezentativna kako za hrvatske, tako i za međunarodne okvire', izjavio je Matias Miler Vifering, upravnik Gete-Instituta Kroatien u saradnji s kojim MFF donosi berlinski program.
Sve ostale detalje vezane uz raspored, ulaznice kao i prevoz potražite na službenoj stranici 21. MFF-a.
Naslovna fotografija: konferencija za medije (Milena Zajović, Matias Miler Vifering,, Igor Mirković, Richard Brešković) *autor fotografije je Samir Kovačević Cerić
Devetnaest filmova ovogodišnjeg glavnog takmičarskog programa MFF-a plod je celogodišnje potrage glavnih selektora Jurice Pavičića i Milke Zajović za filmovima koji imaju dušu, intrigu, energiju, koji ne ostavljaju ravnodušnim i koji nude nove filmske poglede, a najavila ih je selektorka Zajović:
'U programu iznova imamo filmove velikih autora kao što su američka rediteljka Debra Granik (Ne ostavljaj traga) i turski reditelj Nuri Bilge Džejlan (Drvo divlje kruške), ali i najnovije ostvarenje ruskog reditelja Kirila Serebrenikova (Leto) oštrog kritičara Putinovog režima koji se već neko vreme nalazi u kućnom pritvoru. Svakako valja istaknuti i film Hana reditelja Andrea Palaoro, sa sjajnom Šarlot Rempling koja je u Kanu nagrađena za najbolju žensku ulogu, te Slatki život rediteljke Isabele Eklof koji je nakon premijere na Sandansu podigao mnogo prašine zbog eksplicitnog prikaza seksualnog nasilja. Međutim, uz zvezdane autore i naslove, svake godine pokušavamo da pronađemo filmove za koje još gotovo niko nije čuo, a smatramo da će postati veliki festivalski hitovi. Ove godine to je debitantski Napad panike reditelja Paveła Maslonea, tragikomedija koja prikazuje dramatične trenutke u životima nekoliko pehista, kojoj smo odlučili posvetiti jedno od najistaknutijih mesta u programu.
Ponosni smo na to što u programu imamo i čak tri dugometražna hrvatska filma. Dokumentarac Srbenka Nebojše Slijepčevića, koji prati pripreme za predstavu Aleksandra Zec pozorišnog reditelja Olivera Frljića, već je nagrađen prestižnom nagradom Doc Alliance, a na Motovunu će imati hrvatsku premijeru. Tabu temama bavi se i Chris the Swiss švajcarske rediteljke Anje Kofmel, koja pokušava da rasvetli okolnosti nikad istražene smrti svojeg bratića na slavonskom ratištu 90-ih, a premijeru je imao u Kanu unutar programa Nedelja kritike.
Kao mali predah od duhova prošlosti, tu je Aleksi, debitantski film obojen letnjim mediteranskim notama rediteljke Barbare Vekarić s Tihanom Lazović u glavnoj ulozi, (i Aljošom Vučkovićem i Nedom Arnerić) , koji progovara iz perspektive 28- godišnje devojke koja ima sve – veliku kuću, bogate roditelje i vinariju, ali svejedno ne zna ko je i što želi.
Kao poseban kuriozitet istakla bih jedan od prvih filmova čija radnja se u potpunosti odvija na ekranu računara. Profil, reditelja Timura Bekmambetova, prati londonsku novinarku koja preko lažnog Fejsbuk profila pokušava da sazna na koji način ISIL mami mlade Europljanke u Siriju kao neveste džihadista, a u berlinskom programu Panorama osvojio je nagradu publike. Istaknula bih i hrvatsku premijeru muzičkog dokumentarca o jednako slavnoj i kontroverznoj britanskoj reperki tamilskih korena Matangi / Maya / M.I.A., u kojem pratimo načine na koje M.I.A. koristi muziku za širenje političkih ideja iako joj to nosi status autsajderke', rekla je Zajović.
'Uvek nas pitaju: ko je ove godine zemlja partner? E, nije zemlja, nego grad. U goste nam dolazi Berlin, s 20-ak filmova i umetnicima iz desetak različitih zemalja. To je slika Berlina, multikulturalnog magneta koji privlači umetnike sveta, čijem zovu nisu odoleli ni mnogi naši. Osim ljudi i filmova, iz toga grada dolazi nam ambiciozna izložba Zidovi i mostovi, u kojoj ćemo predstaviti 13 umetnika iz naše i susednih zemalja i njihove berlinske radove', predstavio je Igor Mirković ovogodišnji berlinski program, koji MFF donosi u saradnji s Gete-Institutom Kroatien u Zagrebu.
'Izložba Zidovi i mostovi nudi pregled intenzivnog dijaloga hrvatske kreativne scene sa scenom u Berlinu, za umetnike već neko vreme najpopularnijem gradu u Nemačkoj. Izložba koja gostuje na ovogodišnjem Motovun Film Festivalu, a kasnije i u zagrebačkoj Laubi, prikazaće različite pozicija i iskustva hrvatskih umetnika, te pokazati koliko su njihova iskustva reprezentativna kako za hrvatske, tako i za međunarodne okvire', izjavio je Matias Miler Vifering, upravnik Gete-Instituta Kroatien u saradnji s kojim MFF donosi berlinski program.
Sve ostale detalje vezane uz raspored, ulaznice kao i prevoz potražite na službenoj stranici 21. MFF-a.
Naslovna fotografija: konferencija za medije (Milena Zajović, Matias Miler Vifering,, Igor Mirković, Richard Brešković) *autor fotografije je Samir Kovačević Cerić
Нема коментара:
Постави коментар