уторак, 11. септембар 2018.

50. BEMUS


Danas je održana konferencija za novinare povodom 50. BEMUS-a. Festival će se održati od 10. do 20. oktobra.


Novinarima su se obratili:

Ivona Jevtić, sekretarka za kulturu grada Beograda
Damir Handanović, v.d. direktora CEBEF-a
Milica Kadić, predsednica odbora festivala i urednica muzičkog programa CEBEF-a
Jelena Janković-Beguš, moderator press konferencije, članica odbora festivala i urednica muzičkog programa CEBEF-a


Pedeseti, „Zlatni BEMUS“, treba da ispuni mnoga očekivanja – da podseti one sa malo dužim sećanjem na dane najvećih uspeha, kada su u Beogradu gostovali najveći svetski umetnici i ansambli; da osvetli onu dimenziju svečarskog, sadržanu u samom nazivu manifestacije, koja u godini jubileja nameće potrebu za naročitim sjajem; da oda priznanje onim ansamblima iz Srbije koji su, takoreći, podigli BEMUS i bili stožeri programa tokom njegovog postojanja; i konačno, da osvetli pravac kojim će se ova višedecenijska manifestacija kretati u novom milenijumu, u vreme kada tehnologija u velikoj meri potiskuje umetničke sadržaje i načine prezentacije umetnosti iz prošlosti. 


Imajući sve to u vidu, program ovogodišnjeg BEMUS-a osmišljen je kao sumiranje svih najvažnijih programskih segmenata koji su tokom istorije ove manifestacije činili njen sadržaj: od „klasika“ simfonijskog, operskog, solističkog i kamernog repertoara – uz učešće najvećih svetskih muzičkih zvezda – preko izvorne narodne muzike, predstavljanja talentovanih muzičara najmlađe generacije, do savremenog trenutka i „krosovera“ sa drugim muzičkim žanrovima. 




Najatraktivniji svetski umetnici, čiji su nastupi uvek davali onu dimenziju prestiža i neponovljivosti BEMUS-u, i ove godine su tu. Na otvaranju festivala, originalni violinista Najdžel Kenedi predstavlja se beogradskoj publici svojim novim programom koji predstavlja omaž velikanu džez muzike – Džordžu Geršvinu. Ovaj spektakularni koncert u Sava centru sigurno će oduševiti i najširu publiku i najprobirljivije muzičke sladokusce. 

Vodeći tenor današnjice Ramon Vargas, koji je jednako poznat po svom blistavom glasu kao i po svom humanitarnom radu, nastupa na koncertu Simfonijskog orkestra i Hora RTS pod upravom Bojana Suđića koji obeležavaju stogodišnjicu rođenja Leonarda Bernštajna. Izvodeći najpopularnije operske arije i pesme, Vargas će nam približiti i zvuke Latinske Amerike. 

Solističke nastupe imaju ruski pijanista Vadim Rudenko, dvostruki laureat prestižnog takmičenja „Čajkovski“ u Moskvi, kao i korejski violinista Edvin E. S. Kim koji se prvi put predstavlja beogradskoj publici. 

Beogradska filharmonija kao jedna od muzičkih institucija koje su dale odlučujući doprinos u formiranju Beogradskih muzičkih svečanosti – zahvaljujući velikom entuzijazmu i vizonarstvu nekadašnjeg šefa-dirigenta Živojina Zdravkovića – vraća se na BEMUS posle deset godina da zatvori ovogodišnji festival. I to ne bilo kako, već upravo onim delima kojima su otvorene i zatvorene prve Beogradske muzičke svečanosti, 1969. godine – poemom „Beograd“ Dragutina Gostuškog i Devetom simfonijom Ludviga van Betovena. U ovom monumentalnom omažu počecima BEMUS-a, Beogradskoj filharmoniji i dirigentu Gabrijelu Felcu se pridružuju Hor Slovenačke filharmonije i kvartet solista vodećih operskih evropskih operskih kuća – Akiho Cuđi, Šarlote Kvat, Brenden Ganel, Markus Ajhe).

Dva reprezentativna koncerta inostranih ansambala dodatno obogaćuju program 50. BEMUS-a: Šarun ansambl Berlinske filharmonije, nazvan po arhitekti zgrade Berlinske filharmonije, i čuveni Brodski kvartet iz Velike Britanije koji je poznat i po svojoj saradnji sa zvezdama svetske popularne muzike (Sting, Elvis Kostelo, Bjork...), donose beogradskoj publici najlepše stranice kamerne muzike. 



„Zlatni BEMUS“ predstavlja i one programske segmente koji su tradicionalno bili zastupljeni u programima onog festivala, a koji su dragi posvećenom krugu ljubitelja muzike. U tu grupu spadaju program izvorne narodne muzike i tradicionalni „podijum mladih“, koncert na kome se predstavljaju najperspektivniji solisti čije vreme tek dolazi. 

 Karte su od danas u prodajina blagajnama Kolarčeve zadužbine i Sava centra kao i preko Eventim mreže.


BESPLATAN KONCERT BIG BENDA KARAGANDA U DOMU OMLADINE BEOGRADA

Big bend Karaganda iz Kazahstana nastupiće u sredu, 12. septembra od 20 časova u Velikoj sali Doma omladine Beograda. Sa posebnim programom u susret jubilarnim godišnjicama Leonarda Bernštajna i Džordža Geršvina (100 i 120 godina rođenja) – dva velikana klasične muzike iz SAD, koji su inspiraciju nalazili i u džez muzici, ovaj cenjeni sastav predstaviće repertoar zasnovan na njihovim delima. Koncert se posebno preporučuje svima onima koji žele da prošire svoje vidike kad su u pitanju klasici džez muzike, ovde predstavljeni u svom najboljem izdanju i najplemenitijem, virtuoznom big bend izvođenju.
 
Koncert je organizovan pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu Grada Beograda, a ulaz je besplatan. Propusnice se mogu preuzeti na ulazu u Dom omladine, na dan koncerta od 19 časova.
Nemamo svakog dana priliku da čujemo dobar džez koji nam dolazi iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, iako na tom području ima dugu tradiciju. Zato nam je posebna čast što imamo priliku da po prvi put predstavimo našoj javnosti Big bend iz Kazahstana! 

Filharmonija – kulturna institucija Karagande, koja objedinjuje nekoliko raznih profesionalnih muzičkih kolektiva, osnovana je 1945. godine i nosi ime Kali Bajžanova, legendarnog pevača kazahstanskih tradicionalnih pesama. Karaganda je najvažniji industrijsko-rudarski centar Kazahstana i grad je pomogao da se filharmonija dovede na visok umetnički nivo. Od prvih godina postojanja, ova najvažnija kulturna ustanova Karagande uvek je ispunjavala svoj glavni zadatak – prenošenje muzičke kulture u mase i uzdizanje umetničkog ukusa stanovništva. Džez orkestar je osnovan 1994. i danas ima 25 članova. Ovaj bend je jedan od najpopularnijih profesionalnih ansambala iz državnog koncertnog udruženja grada Karagande. Za kratko vreme bend je postao laureat brojnih festivala u Kazahstanu i inostranstvu, uključujući festivale održane u Rusiji, i brzo je prepoznat među ljubiteljima džez muzike. 

Koncert će biti svojevrsna najava 34. Beogradskog džez festivala, koji će se u organizaciji Doma omladine Beograda ove godine odvijati od 25. do 29. oktobra. Pod sloganom „Bez granica“ domaćoj publici predstaviće preko 20 izvođača sa svih kontinenata, jer je džez muzika danas istinski globalni fenomen!

понедељак, 10. септембар 2018.

Dušan Pop Đurđev i Vjeslav Hejno dobitnici Nagrade za životno delo Mali princ




Dušan Pop Đurđev, naš poznati pisac za decu i mlade i dugogodšnji direktor Zmajevih dečjih igara i Vjeslav Hejno, cenjeni poljski profesor pozorišne umetnosti, glumac, reditelj, pedagog i publicista, ovogodišnji su dobitnici međunarodne Nagrade za životno delo 'Mali princ', za izuzetan doprinos razvoju kulture i scenske umetnosti za decu, a nagrade će im biti uručene 16. septembra na otvaranju 25. Međunarodnog festivala pozorišta za decu u Subotici (18:30h, Narodno pozorište – scena „Jadran“).

Tokom trajanja Festivala, 17. septembra, u Medija centru hotela Patria u Subotici biće održan program pod nazivom „Večeri sa dobitnicima Nagrade za životno delo Mali princ“, u okviru kojih će laureati razgovarati sa prisutnom publikom i gostima festivala na različite teme koje se dotiču njihovog impresivnog dela, uz akcenat na stvaralaštvu za decu.

Dušan Pop Đurđev (Novi Sad, 1953) piše satiru, poeziju za mlade, bavi se vizuelnim istraživanjima, a više od dve decenije, do odlaska u penziju, bio je direktor Međunarodnog centra književnosti za decu - Zmajeve dečje igre. Do sada je objavio više od 25 knjiga, između ostalog naslove: „I love av av you“ (pesme za mlade, 1996), „Slik kovnica“ (vizuelne pesme za mlade, 1998), „Izvođač besnih glista“ (pesme za mlade, 2002), „Dva alava lava“ (Ludoteka savremene srpske poezije za decu, 2003), „Vsičko, koeto rastne, bi iskalo da pee / Sve što raste, htelo bi da peva“, koautor Raša Popov (Izbor srpske poezije za decu na srpskom i bugarskom jeziku, 2006); „Neven - Čika Jovin list“ (reprint izdanje Zmajevog Nevena, koautor Mita Golić, 2006), „Poezija koja se gleda“ (vizuelna pesme, 2018)“ i druge.

Za književni rad dobio je Povelju Stražilova, kao i nagrade: „Brana Cvetković“, „Radoje Domanović“, „Gordana Brajović“, „Momčilo Tešić“, „Plavi čuperak“, „Susreta pod starom maslinom“, nosilac je Zlatne kacige, Zlatnog ključića grada Smedereva, Zlatnog Gašinog pera (i tri srebrna), Zlatnog zvonca popularnosti, proglašen Vitezom od Čarapanije, Princom dječijeg carstva...

Vjeslav Hejno (Wieslaw Hejno, rođen 1936, u Bihavju / Byhawie), profesor pozorišne umetnosti, glumac, reditelj, pedagog i publicista, autor je romana „Lutkar“ (2002, preveden na hrvatski jezik) i knjige „Umetnost lutkarske režije“ (izdavač Međunarodni festival pozorišta za decu u Subotici i Pozorišni muzej Vojvodine, 2012). Režirao je predstave za decu, mlade i odrasle – u pozorištu lutaka, u dramskom pozorištu, u operi, u pozorištu pantomime, na TV i filmu; osim u Poljskoj, režirao je u pozorištima u Hrvatskoj, Rusiji i Nemačkoj. Bio je predavač na Glumačkom studiju lutkarskog pozorišta pri Vroclavskom pozorištu lutaka (1968-1970), predavač na Državnoj višoj pozorišnoj školi Krakov, odeljenje u Vroclavu (PWST) – 1973. godine; dekan Lutkarskog odeljenja 1978-1987; prorektor Lutkarskog odeljenja 1987-1993. Od 1981. do 2001. godine, bio je direktor i umetnički direktor Pozorišta lutaka u Vroclavu, gde je kreirao umetnički program "Male scene" za odrasle. Njegove predstave su igrane u mnogim evropskim zemljama, kao i u Kanadi i Čileu. Kao reditelj, zalagao se za umetnički doživljaj mesta i uloge pozorišne lutke na sceni. Režirao je više od 100 predstava.

Prošle godine nagradu „Mali princ“ dobili su Ljubica Beljanski-Ristić, naš cenjeni dramski pedagog i vizionar u oblasti dečje edukacije i čuveni ruski istoričar i teoretičar pozorišta, pozorišni kritičar, dramaturg, scenarista i pedagog - Boris Goldovski.

Među dobitnicima ove cenjene nagrade (jedan dobitnik je iz inostranstva, a drugi iz Srbije), koju Festival dodeljuje od 2000. godine, između ostalih su i Zoran Hristć (2016), Branko Milićević Kockica (2007), Henrik Jurkovski (2000), Ljubivoje Ršumović (2006), Minja Subota (2015), Džim Gembl (2008), Timoti Džon Bajford (2014), Edi Majaron (2006), Donka Špiček (2012), Nikolaj Naumov (2010), Pančo Pančev (2015), Mimo Kutikio (2016), Jozef Krofta (2002), Radoslav Lazić (2004), Srboljub Lule Stanković (2000), Milenko Misailović (2001) i drugi ugledni stvaraoci za decu.


Dvadeset peto izdanje jednog od najznačajnijih pozorišnih festivala za decu do 18 godina u svetu održaće se od 16. do 21. septembra u Subotici.

Međunarodni festival pozorišta za decu u Subotici predstaviće u okviru svog jubilarnog izdanja u takmičarskom programu maštovite i uzbudljive predstave za decu iz celog sveta – njih 14 iz 12 zemalja. Specijalan program u okviru obeležavanja jubileja Festivala biće posvećen kineskom pozorištu za decu i u okviru njega će biti izvedene predstave Kineskog nacionalnog pozorišta za decu iz Pekinga i Pozorišne akademije iz Šangaja.

Od pratećih programa publika će imati priliku da uživa i u baletu “Pinokio” Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, dramsko-plesnom programu na centralnom  gradskom trgu koji pripremaju deca različitog uzrasta, promocijama knjiga, izložbi plakata studenata Fakulteta primenjenih umetnosti, radionicama i večerima sa dobitnicima nagrade “Mali princ”.

U okviru Festivala odvijaju se i aktivnosti iz INTERREG IPA CBC projekta THEATRO i koje obuhvataju lutkarsku izložbu “Pet gradova-pet pozorišta”, lutkarski kamp za decu iz Subotice i Segedina, gostovanje pozorišta “Kever Bela” iz Segedina u Subotici kao i reprizu dela takmičarskog programa Festivala u Segedinu.  

Svi programi Međunarodnog festivala pozorišta za decu besplatni su za sve posetioce.

Međunarodni festival pozorišta za decu iz Subotice se održava pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekretarijata za kulturu AP Vojvodine i Grada Subotice.

Програм стручних-кустоских и тематских вођења од 17. до 23.септембар 2018.


57.Октобарски салон Чудо какофоније
 
кустоси Даниел и Гунар Кваран
14.9. - 28.10.

Програм стручних-кустоских и тематских вођења од 17. до 23.септембар 2018.
 
Тематска вођења
Галерија САНУ, петак  21.септембра18:00
Кабинет чудеса : Знакови
Нела Тонковић, кустсокиња Савремене галерије Суботица
Музеју града, субота 22. септембра 13:00
Кабинет чудеса : Гласови
Нела Тонковић, кустскиња Савремене галерије Суботица

Кабинет чудеса 
 
У доба ренесансе, кабинет чудеса, односно wunderkammer, представљао је модел збирке најзачуднијих предмета уз помоћ којих су колекционари покушавали себи да објасне свет у којем живе и да га бар привидно подвргну својој контроли. Овај микрокосмос био је поље стицања знања, али и драгоцених заблуда.

Кроз покушај да из овогодишње селекције Октобарског салона одаберемо дела за један нови кабинет чудеса који може да нам појасни 21. век, упустићемо се у шетњу имагинарном збирком зачудних уметничких светова како бисмо, баш као човек ренесансе, усвојили нова знања, али и понеку заблуду.

Нела Тонковић  је историчарка уметности, кустоскиња Савремене галерије у Суботици од 2010. године. У свом досадашњем раду бавила се проучавањем јавних колекција савремене  уметности у Србији, констектуализацијом и продукцијом site-specific поставки, а у реализацији ауторских изложби и пројеката сарађивала је са бројним уметницима млађе И средње генерације из Србије и некадашње Југославије.

Програм стручних вођења по просторима


ГАЛЕРИЈА САНУ, Кнез Михаилова 35
уторак, 18. септембар 18:00
стручно- кустоско вођење
Марија Ристић, историчарка уметности
петак, 21. септембар 18:00
тематско вођење Кабинет чудеса: Знакови
Нела Тонковић, кустоскиња Савремене галерије Суботица

КУЛТУРНИ ЦЕНТАР БЕОГРАДА, Кнез Михаилова 5
Ликовна галерија, галерија Артгет, галерија Подрум
четвртак, 20.септембар 18:00

стручно-кустоско вођење
Катарина Симеуновић и Катарина Костандиновић, историчарке уметности

МУЗЕЈ ГРАДА, Ресавска 40б
субота, 22. септембар 13:00

тематско вођење: Кабинет чудеса: Гласови
Нела Тонковић, кустоскиња Савремене галерије Суботица
недеља, 23. септембар 13:00
стручно-кустоско вођење
Драгана Љубеновић, историчарка уметности

Мапу и детаљан програм свих вођења можете погледати овде!

ПИСМО ЗДРАВЕ ГЕНЕРАЦИЈЕ РТС-у




Драги и поштовани РТС-у,


Mи, Здрава генерација, генерација рођена у новом миленијуму, пре свега желимо да ти честитамо 60ти рођендан! Пишемо ти ово писмо као медијском и јавном сервису Републике Србије-наше земље, домовине. Сећамо се да када смо били мала деца, још предшколци, млађи основци, да су се на твом програму могао видети добар дечији, образовно-научни програм, а чак су се вртели и Дизнијеви цртаћи. Сећамо се да сте нам тешке речи у Јутарњем програму, попут рата, кризе, санкција, бомбардовања, када је све још било ровито, ублажавали ''Витез Којом''.

Ублажавали сте нам их тако добро, да би одмах заборављали на њих, враћајући се свету маште и игре... Неки од нас су волели да викендом погледају ''Играј фудбал, буди срећан'', а вероватно има и оних који су одлучили да тренирају фудбал баш због те твоје емисије. Сећамо се и ''Музичког тобогана'', ''Верујте, али не претерујте'', нових епизоде ''Коцкице'', ''На слово, на слово''-са Булетом Гонцићем, и још многих других емисија уз које смо одраслали, емисије које су нас, уз родитеље, васпитавале. Чини нам се да се данас све то свело на две до три емисије, попут ''Плаве птице'', ''Кукурику шоуа'', и понеког цртаног филма на Другом програму. 

Ниси фер! Ниси фер, јер генерације које одрастају сад
a немају прилику да одрастају уз твој програм. Нажалост, упао си у коло свеопште медиокритетизације и комерцијализације, а из тог кола тешко се излази. Жртва тог кола смо ми млади. Ми који тек треба да се изградимо као личности. Ми који потпадамо под лажне, квази, ријалити узоре, због слабе промоције оних правих узора. Деведесетих си ти, наш драги РТС-у, припомагао читаву ту ситуацију. Да те подсетим, на твом програму вртео се турбофолк, и сви они које данас виђамо по разним Пинковима и Грандовима, Паровима, Фармама и Задругама, су били главне звезде твога програма. Тада си власти помагао да оствари свој сан, а то је затупљена, апатична омладина. Од нас се намерно прави некритична маса, маса којом је лако манипулисати, једна, у негативном смислу, ''хипнотисана гомила''.  



Сад ћеш ти рећи како си се променио, и како си се оградио од старог себе, и то је легитимно скроз. 

Али знаш како-последице остају, и колико год се ти ограђивао, оне су ту, ствари су учињење, нема назад. Последице се осећају и данас, само су много веће. Нашу генерацију дочекао је урушен систем вредности, толико урушен да нас плаши какав ће систем вредности дочекати нашу млађу браћу и сестре, па једног дана и нашу децу.

Зато ми, Здрава генерација, желимо да бунт који се у нама налази-КРИТИЧКИ искористимо! Желимо, колико год то више клише звучало, боље сутра! Борићемо се за боље образовање, борићемо се за систем вредности! Откочићемо плочу бољег живота! Јер смо ми ЗДРАВА ГЕНЕРАЦИЈА! МИ ТО МОЖЕМО ЗАЈЕДНО! Заједно и са тобом!


                                                                           
                                                                                           
Здрава генерација