среда, 8. август 2018.

Izložbe Tanje Bogdanić u Galeriji FLU




Odabrani: Seti se da ne zaboraviš

U svojoj doktorskoj tezi Tanja Bogdanić je razmatrala pitanje potrošačke kulture, zadirući u prošlost sve do holandskog Zlatnog doba, perioda kada je spoj velikog materijalnog blagostanja i moralnih protestantskih kodova doveo do rađanja specifičnog umetničkog izraza. On se ogledao u čuvenim mrtvim prirodama, na kojima su se pojavljivali različiti motivi oličeni u vanitas i memento mori poruci, odnosno opomeni na prolaznost života i griži savesti zbog ovozemaljskog uživanja u bogatstvu. Razni predmeti koji se pojavljuju na ovim predstavama su prepuni simbolike, asocijativnosti, podsvesnih impulsa, što je još jedna tema koja zaokuplja umetnicu, posebno u kontekstu Fromovog pisanja o istom. 

Bogdanićeva ovom izložbom nastavlja svoj već oformljen ikonografski niz, odabirući kao predmet  interesovanja produkte industrijske proizvodnje, serijske i anonimne. Povezanost sa objet trouvé estetikom sa početka XX veka ima korene u detinjstvu autorke, kada se kroz igru upoznala sa predmetima poput štipaljki, gume za otpušavanje odvoda i konačno, ovde prikazanih zihernadli. Ovo je svakako neobičan, podsvesni izbor atipičnih i nereprezentativnih simbola potrošačke civilizacije. Veoma različit od onih koji se već stereotipno očekuju u „lepom umetničkom delu“. Oni su umnoženi poput Vorholovih Brillo kutija ili Campbell's soup konzervi, ali su nebrendirani, ispražnjeni od pop-kulturnog sadržaja i ispunjeni ličnom, emotivnom vezom sa sopstvenom prošlošću. U ovom slučaju, to nisu pank zihernadle, već jednostavna dečija igračka.

Da je izvestan simbolički sloj neminovan, ipak nam pokazuje reminiscencija na triptih Paola Učela „Bitka kod San Romana“ koji je autorka, po sopstvenim rečima, još kao devojčica primetila u jednoj enciklopediji. Dečja analogija zihernadle i koplja, koji na isti način dominiraju i neprijatno nas bockaju, ostavila je dubok trag u njenom sećanju. Istu scenu pronalazi i u Kurosavinom filmu „Ran“ godinama posle, tako da se asocijativni lanac produžio i potencijalno će se graditi i dalje.

Projektujući sećanja na papir, posredstvom crteža, ona ih prikazuje u dimenzijama koje nisu prirodne, pa tako dobijaju pomalo preteći i neprijatan oblik - jer i radi se o predmetima koji u stvarnom životu zaista mogu da nas povrede. S namerom kreirajući neprijateljsku atmosferu, umetnica kroz jednostavan izraz oslikava antagonizme potrošačkog društva koje živimo: hiperprodukciju i osećaj praznine, serijsku proizvodnju i individualnost, luksuz i jednostavnost, svest i podsvest. Razmišljajmo o tome dok se budemo probijali kroz šumu Tanjinih me(n)talnih iglica.

Senka Latinović




Tanja Bogdanić rođena je 1989. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Master studije je završila 2012. godine na Fakultetu likovnih umetnosti u klasi profesora Slobodana Roksandića. Dobitnica je nagrade mr Miodrag Janjušević akademski slikar, za najuspeliji rad iz oblasti slikarstva završne godine studija, na Fakultetu likovnih umetnosti, nagrade za najbolji umetnički rad mladog umetnika predstavljen u okviru Art zone Mikser festivala 2011. godine kao i nagrade za mlade umetnike Raiffeisen Club-a. Stipendista je francuske vlade za studijski boravak na Školi lepih umetnosti (Ecole Nationale Superieure des Beaux-Arts de Paris) u Parizu, za akademsku 2010/2011, u klasi profesora Žana Mišela Alberole. Izlagala je na Međunarodnom sajmu crteža (Internationale dessins du 21e siècle)u Parizu, na Georgian Collage-u u Kanadi, galeriji Zvono, galeriji 12 New media HUB, Francuskom institutu kao i u galeriji Doma omladine Beograda.



уторак, 7. август 2018.

42. festival filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji



Festival filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji ove godine održaće se između 13. i 17. avgusta.


U konkurenciji za festivalske nagrade su sledeći filmovi: Ederlezi Rising scenariste Dimitrija Vojnova i reditelja Lazara Bodrože, Grande Punto scenariste i reditelja Vanje Hovana, O bubicama i herojima scenarista Nikole Pejakovića, Dimitrija Vojnova i Petra Pašića, u režiji Petra Pašića, Horizonti scenariste i reditelja Svetislava Dragomirovića, Meso scenariste Nikole Pejakovića i reditelja Saše Hajdukovića, Nigde scenariste i reditelja Predraga Velinovića, Izgrednici scenarista Đorđa Milosavljevića i Milana Konjevića i reditelja Dejana Zečevića, Prokleti pas scenariste i reditelja Dragana Pešikana, Banditi u potrazi za mamom Koste Ristića, i Patuljci sa naslovnih strana, scenariste i reditelja Milorada Milinkovića. 

Van konkurencije biće prikazane po dve prve epizode serija Koreni (scenariste Đorđa Milosavljevića, a u režiji Ivana Živkovića) i Senke nad Balkanom (po scenariju Danice Pajović, Dragana Bjelogrlića, Vladimira Kecmanovića i Dejana Stojiljkovića, a u režiji Dragana Bjelogrlića). 

Program preko plota započinje 18. avgusta, u oviru postfestivalskog programa i celine, a publika će moći da pogleda i dve srpske manjinske koprodukcije – filmove Žaba scenariste Pjera Žalice i reditelja Elmira Jukića i Godina majmuna scenariste i reditelja Vladimira Blaževskog. Osim toga, biće priređena i projekcija dokumentarnog filma Zarobljeno vreme autora Milana Nikodijevića.

Tokom festivala u konferencijskoj sali hotela Fontana biće održan stručni simpozijum na temu „TV film na filmskim festivalima“, dok će u biblioteci Vrnjačke Banje biti priređene promocije dve knjige: Kritičkog vodiča kroz srpski film 2000-2017 Đorđa Bajića, Zorana Jankovića i Ivana Velisavljevića, u izdanju Filmskog centra Srbije (14. avgusta, s početkom u 19 časova) i Više od istine – Kadijević o Kadijeviću Dejana Ognjanovića, u izdanju kuće Orfelin (16. avgusta, s početkom u 19 časova).

Nakon pomenutog simpozijuma, 16. avgusta od 15 časova u sali bioskopa počeće prikazivanje tri televizijske drame, nastale u koprodukciji Radio-televizije Srbije i Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu; u pitanju su TV adaptacije sledećih poznatih pozorišnih komada: Beogradska trilogija Biljane Srbljanović, Paviljoni Milene Marković i Ne igraj na Engleze Vladimira Đurđevića.

Po tradiciji, tokom trajanja festivala održavaće se i škola dramaturgije „Slobodan Stojanović“, a prvog dana festivala nakon ceremonije otvaranja uslediće koncert grupe „Kolja i Grobovlasnici“, dok će u sredu 15. avgusta za goste festivala biti organizanovan izlet do rodne kuće glumice Sonje Savić u Donjoj Gorevnici i Umetničke galerije „Nadežda Petrović“ u Čačku. Festival će biti zatvoren svečanom dodelom nagrada 17. avgusta, počev od 20:30.

"Sara i januar za dve devojčice" Zorana Penevskog


„Sara i januar za dve devojčice“ je maštovit i inteligentan roman za školarce i tinejdžere. Prvi roman o devojčici Sari – „Sara i zaboravljeni trg“ – doživeo je već pet izdanja i bio je u najužem izboru za Nagradu „Politikinog zabavnika“. Posle čudesnih doživljaja na zaboravljenom trgu, Sara se ponovo otiskuje u nepoznato, vodeći čitaoca kroz nove, iznenađujuće avanture duha.

Ovo je priča o tome zašto je sve tako kako jeste. Posebnu vrednost romana čini izvanredan spoj teksta i slike. Za ilustracije, koje u pravom smislu obogaćuju roman, zaslužan je Dušan Pavlić.

Sara ide u sedmi razred, živi kod strica, danima razmišlja o tome da će uskoro biti devojka i jedva čeka taj trenutak. Pored toga,voli da čita Milenine postove. Njih dve se ne poznaju, ali obe čitaju strip „Crno-beli vrt“, koji je sastavni deo romana. Milena odlučuje da odabranim citatima reši probleme koji je tište, a Sara prihvata izazov birajući svoje rečenice. Posle novogodišnje žurke za njih dve će januar dobiti potpuno novo značenje. Zajedno sa junakinjom „Crno-belog vrta“ doći će do kraja potrage za odgovorom na pitanje koje je muči: zašto je ovaj svet baš ovakav?

Zoran Penevski je autor nekoliko romana, strip-scenarija, grafičkih romana (uključujući i prvi grafički roman u Srbiji, „Ljubazni leševi“), a njegova dela su prevedena na engleski, francuski, holandski i makedonski jezik. Urednik je izdanja za decu u izdavačkoj kući Laguna.

Dušan Pavlić radi kao dizajner i ilustrator. Dobitnik je „Zlatnog pera“, nagrade za najbolju ilustraciju u 1996. godini. Ilustracije za knjigu „S decom oko sveta 1“ objavljene su u velikom katalogu Bolonjskog sajma knjiga 1999.

Roman „Sara i januar za dve devojčice“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

понедељак, 6. август 2018.

Bioskop pod zvezdama 2018.


Avgust nam ne donosi samo tople letnje večeri! Kao i svakog leta i ove godine družićemo se u Kulturnom centru GRAD gde ponovo počinje da radi naš „Bioskop pod zvezdama“.

Program obuhvata odabir više filmskih naslova, relevantnih predstavnika pluraliteta španske kinematografije, koja je od samih početaka u stalnom dijalogu sa društvom čiji je deo i kojem se obraća. Ovaj ciklus je kombinacija različitih tematika i žanrova koji na najbolji način definišu raznolikost sedme umetnosti u drugom veku njenog postojanja.

“Bioskop pod zvezdama” je sugestivan naslov ovog letnjeg programa koji se od 2014. godine prikazuje u bašti KC Grad – nekadašnjeg starog magacina iz 1884. godine koji je danas jedna od najaktivnijih nezavisnih kulturnih ustanova u Beogradu. 

Vreme: od 12. avgust 2018 do 02. septembar 2018.
 
Mesto: Kulturni Centar GRAD - Centro Cultural GRAD
Brace Krsmanovic 4
 
Sa titlovima na srpskom jeziku. Ulaz besplatan. Broj mesta ograničen. 
 
 

PROGRAM:

 
 Nedelja 12. avgust, 20:00
 
 
 
 
Adaptacija Lorkine drame “Krvava svadba”. Od malih nogu, mlada, mladoženja i Leonardo, činili su nerazdvojni trojac. Međutim, kako se približava dan svadbe, stvari se komplikuju, jer je između nje i Leonarda uvek postojalo nešto više od prijateljstva. Rastuća tenzija među njima je poput nevidljive niti koja se ne može opisati, ali ni pokidati.

Nedelja 19. avgust, 20:00
 
 
 
 
 
Marija de las Montanjas je tridesetogodšnja devojka kojoj ne ide u životu: nema posao, izbacili su je iz stana, nema dečka i nije u dobrim odnosima sa porodicom. Na jednom razgovoru za posao pitaju je koji je tip osobe. Kada shvati da na ispunjava nijedan uslov da bi je smatrali “normalnom”, baca se na posao kako bi postala upravo to: normalna osoba. 
 
 
 Nedelja 26. avgust, 20:00
 
 
 
 
Aleks i Serhio su par koji je u stabilnoj vezi i razmišlja o detetu, ali se to sve menja kada Aleks iznenada dobija stipendiju na godinu dana u Los Anđelesu, što znači da moraju da održavaju vezu na udaljenosti od 10.000 kilometara.
 
Nedelja 2. septembar, 20:00
 
 
 
 
Kosta i Sebastijan zajedno rade na ambicioznom projektu koji će snimatu u Boliviji. Priča koju žele da ekranizuju bavi se dolaskom Španaca u Ameriku, ali ne mogu ni da zamisle da će ih u Boliviji, gde planiraju da smeste filmsku verziju grada Santo Domingo, dočekati niz izazova koji će ceo filmski projekat uzdrmati iz temelja

Izložba “The West Island” Lidije Delić

Na izložbi “The West Island” su prikazani radovi koji su nastajali tokom i nakon autorkinog rezidencijalnog boravka na Islandu u septembru prošle godine. Dva video rada, koji čine okosnicu postavke, su snimana na istoj geografskoj lokaciji, tako da je na jednom prikazan pogled koji se pruža ka istoku, a na drugom ka zapadu. Oni su u galeriji postavljeni tako da zadržavaju svoju poziciju iz prirode, čime autorka prenosi predeo koji je lično doživela u izložbeni prostor.


U radu Lidije Delić, način postavljanja radova je od suštinske važnosti za njihovo konceptualno zaokruživanje. Kao i u ranijim postavkama, i na ovoj izložbi, radovi su dovršeni tek činom smeštanja u prostor i postizanjem specifičnih odnosa među njima. Súgandisey Island Lighthouse je okrenut tako da, kao i u prirodi, svojim svetlosnim i zvučnim signalima omogućava plovidbu broda na The West Island-u. Lidija galerijski prostor transformiše tako da stvara totalni ambijent, pa publika ovaj islandski predeo doživljava kroz hladnu plavu svetlost koja se prekida samo u određenim intervalima, pulsirajući zvuk i temperaturu prostorije.

Sama forma videa iziskuje pogled produženog trajanja. S jedne strane, svetlost koja se u jednakim intervalima smenjuje i ceo ambijent naizmenično obasjava različitim bojama, kao i prateći sveprisutni repetitivni zvuk signalnog uređaja sa svetionika, a sa druge brod koji usporeno uplovljava u luku, publiku dodatno uvlači i stvara omamljujuću, gotovo hipnotišuću atmosferu. Jednaki vremenski intervali u kojima se emituju zvuk i svetlost, kao i natpis koji se po istom obrascu smenjuje u drugoj prostoriji, stvaraju periodično kretanje koje se doživljava kao ritam izložbe. U ovom ritmu, naglasak je na intervalu, koji predstavlja vreme između dva zvuka tj. svetla, što govori da je akcenat upravo na razmaku tj. praznini. Cela postavka tako izgleda kao da nestaje i ponovo se pojavljuje svake tri sekunde.

Ovi pejzaži samo naizgled donose atmosferu sa konkretne geografske tačke, a publici zapravo prenose autorkina iskustva i osećanja, koja se nalaze na granici realnog i imaginarnog. Islandski morski predeo je poslužio kao polazišna tačka za umetničko istraživanje koje kao cilj ima prenošenje njenih unutrašnjih procesa u prostor galerije i stvaranje atmosfere izmeštene stvarnosti, koja ima sposobnost da publiku smesti u središte odnosa koji čine ambijent postavke i time ih transponuje u drugu realnost.
Sanda Kalebić

Izložbu organizuje ProArtOrg, u saradnji sa Domom omladine Beograda.
Izložba podržana od strane Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije.

Lidija Delić je doktorirala na Interdisciplinarnim studijama na Univerzitetu umetnosti u Beogradu 2015. godine. Od 2012. godine aktivno radi kao članica i organizatorka Umetničkog prostora U10. Dobitnica je nagrade za crtež aukcijske kuće Gioielli di Carta iz Rima (2010). Njen rad se nalazi u kolekciji ING banke u Amsterdamu. Izlagala je na više grupnih i samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu, uključujući samostalnu Sunset Journeys (Circuloquadro, Milano 2017) i grupne, sa Umetničkim kolektivom U 10, Parallel Vienna (Alte Post, Beč 2015) i LISTE Art Fair u Bazelu (2015). U 2017. godini Lidija Delić je predstavljala Srbiju na 18. Međunarodnom bijenalu mladih umetnika Evrope i Mediterana (BJCEM), u Tirani. Bila je finalistkinja nagrade „Dimitrije Bašičević Mangelos“ za 2017. godinu.


Galerija Doma omladine Beograda
Radno vreme: utorak-subota od 12:00 do 21:00;
nedeljom od 12:00 do 18:00; ponedeljkom Galerija ne ra