петак, 13. октобар 2023.

PROGRAMSKA IZNENAĐENJA ZA JUBILEJ 60. GODINA DKC-a!


Dvorana Kulturnog centra Beograda najstariji je aktivni bioskop u Beogradu. Otvoren je 19. oktobra 1963. godine projekcijama animiranog filma „Solista‟ Nikole Majdaka, pobedničkim filmom na međunarodnom festivalu vazduhoplovnih filmova u Dovilu, „Drugovi” i dugometražnim igranim filmom „Radopolje‟ Stoleta Jankovića, jednog od laureata Festivala u Puli. U tadašnjoj štampi prepoznat je kao „specijalizovana bioskopska dvorana namenjena prvenstveno projekcijama kratkometražnih i dokumentarnih filmova” .


Veliki jubilej – 60. godina postojanja, Dvorana Kulturnog centra Beograda, kao najstariji aktivni bioskop u Beogradu, obeležiće pokretanjem novog festivala, dodelom počasnih sedišta odabranim filmskim autorima, digitalnom arhivom ličnih priča iz bioskopa, filmskim maratonom, izložbom u Filmskoj galeriji i novim vizuelnim identitetom, a sve pod sloganima „Bolje je u bioskopu” i „Mesta nisu numerisana, ali su neka rezervisana”.




Najpre će se istaknutim autorima koji su obeležili srpsku i jugoslovensku kinematografiju protekle decenije dodeliti počasna bioskopska sedišta. Ovim gestom, koji planiramo da uvedemo kao praksu, odajemo počast i zahvalnost rediteljima među kojima su Đorđe Kadijević, Zdravko Šotra, Boro Drašković, Miša Radivojević, Želimir Žilnik, Lordan Zafranović, Srđan Karanović, Goran Marković, Slobodan Šijan, Rajko Grlić, Emir Kusturica i Darko Bajić. Ova sedišta će od sada biti obeležena njihovim imenima kako bi uvek imali rezervisano mesto u kultnom bioskopu. Posebno mesto biće dodeljeno i dugogodišnjoj glavnoj urednici programa, Vesni Danilović. Dakle, bolje je u bioskopu, mesta nisu numerisana ali će neka od ove godine biti rezervisana za neke od reditelja koji su ostavili traga i u ovom bioskopu.

Pored bezbroj srpskih i jugoslovenskih filmskih autora svih generacija, holivudska zvezda Bert Lankaster, francuska diva Sofi Marso, čuveni poljsko-francuski autor Andžej Žulavski, kontroverzni argentinski reditelj Gaspar Noe, Vorholov saradnik, kultni američki avangardni autor Pol Morisi, samo su neki od poznatih filmskih stvaralaca čiji se razgovori sa beogradskom publikom još živo pamte. I Dejvid Linč je izabrao baš DKC za svoje ekskluzivno, prvo javno pojavljivanje posle završetka treće sezone serije Tvin Piks, septembra 2017. godine. U direktnom video-linku na bioskopskom platnu DKC-a, odgovarajući na pitanja naše publike rekao je da razmišlja o nastavku rada na „Tvin Piksu“, pa se DKC našao u centru pažnje svih svetskih medija koji su preneli ovu vest.

Veoma su popularni bili i njeni ciklusi filmova Filmski kritičar je izabrao i Po vašem izboru, nastao na osnovu ponude publici da sa liste od 800 raspoloživih filmova izaberu svoja tri omiljena dela. Ovi ciklusi pokazali su da su se ukusi najeminentnijih filmskih kritičara i publike tada uveliko podudarali.

Istovremeno, „mobilna ekipa“ Dvorane Kulturnog centra Beograda često je sa 16mm projektorom, filmskim rolnama i platnom odlazila u škole, fiskulturne sale ili biblioteke u obližnjim i udaljenim mestima, organizujući filmske projekcije.

Tokom sedamdesetih i u prvoj polovini osamdesetih godina 20. veka svaki deseti Beograđanin Dvoranu KCB posećivao je bar jedanput godišnje. Nakon toga, usledila je velika kriza bioskopa na globalnom nivou, izazvana ekspanzijom televizije i kućnih video-uređaja, kao i procvatom filmske piraterije. DKC je preživeo i ratne devedesete, međunarodne sankcije, bombardovanje…

Savremeni koncept DKC-a u 21. veku postavio je ugledni filmski kritičar Nebojša Popović koji je, uz podršku glavne urednice programa Vesne Danilović, godinama kreirao filmski program ove kuće pod sloganom „BIOSKOP DOBROG FILMA”, fokusirajući se pre svega na umetnički i autorski film visokih profesionalnih standarda. Svojom erudicijom i nezaustavljivom energijom, Popović je pokrenuo i/ili otvorio vrata DKC-a za niz manifestacija posvećenih specifičnim evropskim kinematografijama poput Španskog metra, Goethe Festa i znalački birane revije nacionalnih kinematografija poput finskog, austrijskog, izraelskog, rumunskog, iranskog dokumentarnog filma, japansko-srpskog filma… U bioskopu se redovno održavaju i najveći filmski festivali u Srbiji: FEST i BELDOKS, a neguje se i saradnja sa mladim stvaraocima, posebno u okviru Međunarodnog studentskog filmskog kampa Interakcija. koje se sa uspehom održavaju do danas.

U ovom periodu bioskop je primljen u članstvo najznačajnije evropske mreže bioskopa Europa Cinemas (2006) i postao jedan od prvih digitalizovanih bioskopa kod nas (2012), ostavljajući istovremeno i mogućnost projekcije sa 35mm trake.

Nakon Popovićeve prerane smrti 2015, Kulturni centar Beograda je, u saradnji sa još devet osnivača iz oblasti filmske umetnosti, u njegovu čast osnovao godišnju Nagradu „Nebojša Popović“ za promociju i kritičko promišljanje filmske umetnosti i kulture.
Filmski reditelj Stefan Arsenijević je od 2015. preuzeo je mesto filmskog urednika, uz periodičnu saradnju sa gostima-urednicima Bojanom Vuletićem, Melinom Pota Koljević, Majom Uzelac. Danas je urednik filmskog programa Ivan Aranđelović.

Ako je dovoljno dugo u poslu, svaki filmski reditelj ima bar jedan omiljeni projekat na kojem je radio godinama, a koji nikada nije snimio. Inspirisan odeljkom iz knjige Rajka Grlića „Neispričane priče”, Stefan Arsenijević, reditelj, filmski urednik DKC u prethodnom periodu i jedan od glavnih autora koncepcije programa godišnjice, pokreće zajedno sa Kulturnim centrom Beograda festival za koji verujemo da ne postoji nigde u svetu: prvi međunarodni Festival nesnimljenog filma. Biće to jedna potpuno drugačija prilika da upoznate neke od najznačajnijih filmskih autora. Poput nekakve bioskopske poetske pravde, ovi filmovi koji su na to dugo i beznadežno čekali, konačno će imati priliku da se sretnu sa publikom.

Program možete pogledati OVDE.

Festival nesnimljenog filma otvara reditelj Rajko Grlić (čija je knjiga i bila inspiracija za pokretanje Festivala) zajedno sa piscem, novinarom i scenaristom Antom Tomićem i glumcima Goranom Bogdanom i Ivanom Roščić. Biće predstavljen scenario rađen po Tomićevom bestseler-romanu „Čudo u Poskokovoj Dragi”. Ako spadate u mnogobrojne ljubitelje ovog romana (koji je i u Srbiji imao više izdanja), nikako ne propustite ovaj događaj, jer su kraj romana, kao i brojne dramske linije potpuno promenjene, a i dalje urnebesne.

Drugog dana festivala, u petak 20. oktobra, Goran Marković predstaviće scenario za nesnimljeni film „Doktor D” koji govori o fiktivnom ratnom zločincu koji preuzima lažni identitet nadrilekara. Iako film nikada nije snimljen, nedavno je pretočen u roman. Samo na Festivalu, publika će moći da čuje originalni scenario u izvođenju Tihomira Stanića, Sergeja Trifunovića i Katarine Marković.

Trećeg dana festivala, u subotu 21. oktobra, Srđan Karanović će predstaviti projekat na kojem je radio više od 30 godina: „Tramontanu”, neočekivanu ljubavnu priču sa elementima bajke koja se proteže kroz više decenija i više generacija. U razgovoru će pored Stefana Arsenijevića, učestvovati i producent Majk Dauni.

U nedelju, 22. oktobra, program jubileja završavamo filmskim maratonom pod nazivom „Non-stop bioskop” kao omaž programu koji je osmislila prva filmska urednica DKC-a, Marija Marinčić Majdak. Od jedanaest do jedanaest sati (11–23) prikazivaćemo aktuelne, evropske filmove po popularnoj ceni od 200 dinara. Prva dva termina u nedelju od 11 i 13 sati rezervisana su za crtane filmove kao što je bila praksa šezdesetih, dok u terminu od 15 sati pružamo još jednu priliku da u bioskopu pogledate višestruko nagrađivan film „Leto kada sam naučila da letim”. Kao ekskluzivna poslastica, pre projekcija koje počinju od 15/17/19/21 i 23 sata biće prikazivani filmski žurnali iz oktobra i novembra 1963. godine ljubaznošću Filmskih novosti.

U Filmskoj galeriji dočekaće vas hronologija najznačajnijih datuma iz rada Dvorane Kulturnog centra Beograda.
 

Bolje je u bioskopu! Dobrodošli u kultni bioskop dobrog filma!

Нема коментара:

Постави коментар